The okeane sada su kiselije nego što su bile najmanje 300 miliona godina, zbog emisije ugljičnog dioksida iz sagorijevanja fosilnih goriva, a masovno izumiranje ključnih vrsta može već biti gotovo neizbježno kao rezultat, upozorili su u četvrtak vodeći morski naučnici.
Međunarodna revizija zdravlja okeana otkrila je da prekomjerni ribolov i zagađenje također doprinose krizi, u smrtonosnoj kombinaciji destruktivnih sila koje ugrožavaju život marinca, od koje milijarde ljudi ovise za svoju ishranu i egzistenciju.
U najoštrijem do sada upozorenju na prijetnju zdravlju okeana, Međunarodni program o stanju okeana (IPSO) je rekao: "Ovo [kiseljavanje] je bez presedana u poznatoj istoriji Zemlje. Ulazimo u nepoznatu teritoriju promjene morskog ekosistema i izlažemo organizme nepodnošljivom evolucijskom pritisku. Sljedeće masovno izumiranje je možda već počelo." Svoje nalaze objavila je u izvještaju o stanju oceana, koji se svake dvije godine upoređuje iz globalnog monitoringa i drugih istraživačkih studija.
Alex Rogers, profesor biologije na Univerzitetu u Oksfordu, rekao je: "Zdravlje okeana napreduje mnogo brže nego što smo mislili. Vidimo veće promjene, dešavaju se brže, a efekti su neizbježniji nego što se ranije očekivalo. Situacija trebalo bi svima biti od najveće brige jer će na svakoga utjecati promjene u sposobnosti okeana da podrži život na Zemlji."
koral je posebno ugrožen. Povećana kiselost otapa skelete kalcijum karbonata koji čine strukturu grebena, a povećanje temperature dovodi do izbjeljivanja gdje koralji gube simbiotske alge na koje se oslanjaju. U izvještaju se navodi da se sadašnje svjetske vlade obavezuju na obuzdavanje emisije ugljenika ne bi otišao dovoljno daleko ili dovoljno brzo da spasi mnoge svjetske grebene. Postoji vremenski razmak od nekoliko decenija između emitovanog ugljika i uticaja na mora, što znači da su dalje zakiseljavanje i dalje zagrijavanje okeana neizbježni, čak i ako vrlo brzo drastično smanjimo emisije. Još je malo znakova toga, sa globalna proizvodnja stakleničkih plinova i dalje raste.
Koralji su vitalni za zdravlje ribarstva, jer djeluju kao rasadnici mladih riba i manjih vrsta koje osiguravaju hranu većim.
Ugljični dioksid u atmosferi apsorbiraju mora – najmanje trećina ugljika koji su ljudi ispustili je rastvorena na ovaj način, prema Međuvladinom panelu o Klimatska promjena – i čini ih kiselijim. Ali IPSO je otkrio da je situacija još strašnija od one koju su iznijeli vodeći svjetski klimatski naučnici u svojim orijentirni izvještaj prošle sedmice.
Upijajući ugljik i toplinu iz atmosfere, svjetski okeani su zaštitili ljude od najgorih posljedica globalnog zagrijavanja, rekli su morski naučnici. Ovo je usporilo stopu klimatskih promjena na kopnu, ali se njeni duboki efekti na morski život tek sada razumiju.
Zakiseljavanje šteti morskim stvorenjima koja se oslanjaju na kalcijev karbonat za izgradnju koraljnih grebena i školjki, kao i plankton i ribe koje se oslanjaju na njih. Jane Lubchenco, bivša direktorica američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu i morski biolog, rekla je da se posljedice već osjećaju u nekim vrstama ribolova na kamenice, gdje mlade larve nisu uspjele da se pravilno razvijaju u područjima gdje su razine kiseline veće, kao na zapadnoj obali SAD. „Možete da vidite da se ovo dešava“, rekla je. "To nije nešto daleko u budućnost. To je veoma veliki problem."
Ali hemijske promene u okeanu idu dalje, rekao je Rodžers. Morske životinje koriste kemijske signale kako bi uočile svoju okolinu i locirali plijen i grabežljivce, a postoje dokazi da je njihova sposobnost da to učine smanjena kod nekih vrsta.
Trevor Manuel, ministar u južnoafričkoj vladi i kopredsjedavajući Komisije za globalni ocean, nazvao je izvještaj "zaglušujućim alarmom o širim utjecajima čovječanstva na globalne oceane".
"Ukoliko ne obnovimo zdravlje okeana, iskusit ćemo posljedice po prosperitet, blagostanje i razvoj. Vlade moraju odgovoriti jednako hitno kao i na prijetnje nacionalnoj sigurnosti - dugoročno gledano, utjecaji su jednako važni", rekao je.
Trenutne stope oslobađanja ugljika u okeane su 10 puta brže od onih prije posljednjeg velikog izumiranja vrsta, koje je bilo izumiranje paleocensko-eocenskog termalnog maksimuma, prije oko 55 miliona godina. Naučnici IPSO-a mogu reći da je trenutno zakiseljavanje oceana najveće u posljednjih 300 miliona godina prema geološkim podacima.
Oni su pozvali na snažnu akciju vlada da ograniče koncentracije ugljika u atmosferi na ne više od 450 dijelova na milijun ekvivalenta ugljičnog dioksida. To bi zahtijevalo hitno i duboko smanjenje upotrebe fosilnih goriva.
Nijedna zemlja na svijetu ne rješava na pravi način prekomjeran ribolov, navodi se u izvještaju, a skoro dvije trećine su u lošem stanju. Najmanje 70 posto svjetske riblje populacije je prekomjerno eksploatisano. Davanje više kontrole lokalnim zajednicama nad njihovim ribarstvom i davanje prednosti malim operaterima u odnosu na velika komercijalna plovila pomoglo bi tome, navodi se u izvještaju. Subvencije koje dovode do prekomjernog kapaciteta u ribarskim flotama također treba eliminirati, uspostaviti zone očuvanja mora i zabraniti destruktivnu opremu za ribolov. Također bi trebalo postojati bolje upravljanje područjima okeana izvan nacionalnih granica zemalja.
Izvještaj IPSO-a također je otkrio da se okeani "deoksigeniraju" - njihov prosječni sadržaj kisika vjerovatno će pasti za čak 7 posto do 2100. godine, dijelom zbog oticanja gnojiva i otpadnih voda u mora, a također i zbog nuspojava globalnog zagrijavanja. Smanjenje kiseonika predstavlja zabrinutost jer područja ozbiljnog iscrpljivanja postaju efektivno mrtva.
Rogers je rekao: "Ljudi jednostavno nisu svjesni ogromne uloge koju okeani igraju u Zemljinim sistemima. Fitoplankton proizvodi 40 posto kisika u atmosferi, na primjer, a 90 posto cjelokupnog života nalazi se u okeanima. okeani su tako ogromni da još uvijek postoje područja koja nikada nismo vidjeli. Imamo vrlo slabo razumijevanje nekih od biohemijskih procesa u najvećem svjetskom ekosistemu."
Pet poglavlja čiji je sažetak izvještaj o stanju oceana objavljeno je u časopisu Marine Pollution Bulletin, recenziranom časopisu.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati