U srijedu, predsjednik Biden objavio njegov dugo očekivani plan da olakša studentski dug od 1.6 biliona dolara koji visi preko 45 miliona zajmoprimaca. Prema Bajdenovom izvršnom nalogu, ljudi koji zarađuju manje od 125,000 dolara (250,000 dolara za bračne parove) će imati smanjenje duga za 10,000 dolara. Za zajmoprimce koji su primili Pell grantove – program koji je osmišljen da učini fakultet dostupnim ljudima iz porodica s niskim primanjima – olakšica se penje na 20,000 dolara. Prema kritičarima u rasponu od ekonomskih gurua iz Obamine ere do desničarski političari, ovaj potez će dodati još goriva krizi koja već pustoši ekonomiju: inflaciji, koja je već na vrhuncu u 32 godine.
Argument ide ovako. Smanjivanjem dugova ljudi za fakultete, Biden stavlja više novca u njihove džepove, koji će onda potrošiti, podižući cijene. “To će podići cijene svega, od odjeće preko benzina, namještaja do stanovanja, jer se više novca troši u odnosu na uštedu u obliku otplate duga.” uznemiren Marc Goldwein iz Komiteta za odgovoran federalni budžet, nestranačke grupe koja promoviše fiskalnu štednju, u intervjuu za Vox. Larry Summers, bivši glavni ekonomski savjetnik predsjednika Billa Clintona i Baracka Obame, odjeknuo tu tvrdnju.
Jason Furman, harvardski ekonomista koji je također služio pod Obamom, ušao još toplije.
Njihove pritužbe odražavale su one moćnih igrača GOP-a kao što je vođa manjine u Senatu Mitch McConnell i vođa manjine u Domu Kevin McCarthy.
Vrlo je vjerovatno da su svi u krivu.
Kada čujete oko 10,000 dolara za otpis duga, mogli biste zamisliti milione ljudi koji odjednom imaju na raspolaganju debele hrpe gotovine, spremni da krenu u pohod na potrošnju. Benzin! Vatra! Inflacija! Ali Bajdenov potez ne funkcionira tako. Prosječan iznos studentskog duga stoji na oko 37,667 dolara po zajmoprimcu. Prema kalkulatoru studentskog duga SmartAsset, mjesečna uplata na taj iznos bi bila oko 393 dolara. Brijanje popusta od 10,000 dolara dovodi do plaćanja od 289 dolara, dajući hipotetičkom zajmoprimcu oko 100 dolara više mjesečno – lijep bonus, ali teško da je gorivo za divljanje potrošnje.
I kao New York Times bilješke, dužnici koji su se odlučili za otplatu zasnovanu na prihodu „generalno neće vidjeti da se njihova plaćanja mijenjaju – čak i ako im je dio duga poništen. To je zato što plaćaju na osnovu svog diskrecionog prihoda i veličine domaćinstva.”
Kao rezultat toga, ekonomista sa Univerziteta Columbia i nobelovac Joseph Stiglitz tvrdi in Atlantik, „stvarni iznos godišnjih otplata duga koji bi se sada smanjio, tokom ove sadašnje inflatorne epizode, vjerovatno će iznositi desetine milijardi dolara, a ne stotine milijardi. U američkoj ekonomiji od 23 triliona dolara, to jednostavno nije dovoljno za novu potrošnju da pomjeri iglu na inflaciju. (Pitajte profesionalce: 2016. ekonomisti u St. Louis Fed otkrili "gotovo nikakav uticaj vladine potrošnje na inflaciju" - u stvari, njihovi podaci su pokazali da je skok federalne potrošnje od 10 posto neznatno pokrenuo inflaciju nadole.)
Stiglitz ukazuje na još jedan faktor koji će eliminisati ionako manje efekte tog dodatnog novca koji zvecka po džepovima ljudi: niko trenutno ne vraća dug za fakultet. Predsjednik Trump stavio je moratorijum na otplatu studentskog kredita tokom pandemije - mjera koju je Bajden podržao. U srijedu, istog dana kada je objavila paket za otplatu duga, administracija je također objavila da će ukinuti Trumpov moratorijum krajem ove godine. Kada se isplate nastave 2023., čak i sa obrisanim dijelom duga, dužnici će trošiti više na otplatu studentskih kredita nego što su bili u posljednje dvije godine, što znači nulti inflatorni pritisak. Zaista, „neto efekat će biti da Smanjiti inflacija”, piše Stiglitz, iako priznaje da su brojke premale da bi imale veliki uticaj na bilo koji način.
Uprkos vrištanju istaknutih inflacionih jastrebova, Stiglicovo gledište teško da je izvan mejnstrima. Zaista, mnogi ekonomisti sa Wall Streeta se slažu. “Okončanje pauze plaćanja i nastavak mjesečnih plaćanja," Investicioni tim Goldman Sachsa nedavno je rekao investitorima, "izgleda da će više nego u potpunosti nadoknaditi mali porast potrošnje iz programa za otplatu duga”, po Vox.
Mark Zandi, glavni ekonomista u agenciji za kreditni rejting Moody's, ovako je rekao:
Na kraju, ideja da će rasterećenje studentskog duga potaknuti bježalu inflaciju, slično kao i ideja da je to blagodat za bogate elite, je desničarska fantazija. (Moj kolega Mike Mechanic je razotkrio potonju ideju OVDJE.) Fascinantno je vidjeti bigfootove kao što su Summers i Furman koji se slažu sa Demokratskom strankom.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati