Argentinci tragaju za nestalim 77-godišnjim svjedokom čije je snažno svjedočenje o mučenju pomoglo da se bivši policajac osudi za zločine počinjene tokom argentinske vojne diktature. Suđenje je bilo jedno od prvih koje je održano nakon što je zakon o amnestiji poništen 2005. Niko nije vidio niti čuo za Hulija Horhea Lopeza od 18. septembra kada je posljednji put viđen u svojoj kući u La Plati, 40 kilometara od Buenos Airesa.
Lopez, penzionisani građevinski radnik i bivši politički zatvorenik nestao je samo nekoliko sati prije nego što je trebalo da da svoj konačni iskaz uoči osude bivšeg policijskog istražitelja Miguela Etchecolatza. Grupe za ljudska prava upućuju na pokrajinsku policiju koja je povezana s vojnom diktaturom 1976-1983 zbog otmice svjedoka.
Predsjednik Argentine i guverner Buenos Airesa izrazili su zabrinutost zbog Lopezovog nestanka i nedavnog vala prijetnji žrtvama torture koji svjedoče na suđenjima bivšim članovima diktature. Pokrajinska policija uz pomoć policijskih pasa u potrazi je za Lopezom. Televizijska reklama koju sponzorira vlada emitirala se svake večeri, nudeći 64,000 američkih dolara u novcu od nagrade za tragove o tome gdje se Lopez nalazi. Nakon 22 dana potrage, policija je zašla u ćorsokak u potrazi za svjedokom.
Nilda Eloy, preživjela torturu koja je svjedočila sa Juliom Lopezom da osudi Etchecolatza, stala je ispred hiljada ljudi tokom nedavnog skupa tražeći da zna gdje se Lopez nalazi. Etchecolatz, bivši šef policije, osuđen je na doživotni zatvor za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom diktature 1976-1983.
Gušeći suze, Eloy je rekao da je vlada odgovorna za Lopezov nestanak jer policajci koji su služili pod diktaturom i dalje čine dio snaga sigurnosti. 'Većina dokaza sugerira da su Julia Lopeza oteli gangsteri iz policije Velikog Buenos Airesa i desničarski fašisti, jer je Julio bio jedan od ključnih svjedoka koji su doveli do osude Miguela Etchecolatza na doživotnu kaznu zatvora u redovnom zatvoru.'
Etchecolatzova kazna za zločine protiv čovječnosti, genocid i ubistva i mučenja političkih disidenata tokom diktature predstavlja prvi put u istoriji nacije da su sudovi jednog vojnog oficira osudili na doživotnu kaznu za zločine protiv čovječnosti. Etchecolatz, sada 77-godišnji, vodio je tajne centre za pritvor u provinciji Buenos Aires tokom vojne diktature.
U svom svjedočenju, Lopez je rekao da ga je Etchecolatz mučio tokom zatočeništva od 1976. do 1979. godine. Rekao je da će načelnik policije lično udarati zatočenike do onesviještenosti i nadgledati seanse mučenja. Etchecolatz se žalio na odluku suda.
Ovo je druga presuda bivšem vojnom oficiru optuženom za kršenje ljudskih prava od 2005. godine kada je Vrhovni sud Argentine poništio zakone o imunitetu za bivše oficire vojne diktature kao neustavne. Etchecolatz je uhapšen i osuđen na 23 godine zatvora 1986. godine, ali je kasnije oslobođen kada su zakoni o 'tački' i 'dužnoj poslušnosti' primijenjeni ranih 90-ih učinili uspješno krivično gonjenje bivših vojnih vođa zbog kršenja ljudskih prava praktično nemogućim.
'Represivni aparat nas je pokušao zaustaviti, a oni od nas koji se osporavaju nekažnjivosti koju je vojska odobravala više od 30 godina primali smo anonimne telefonske pozive i prijetnje', rekao je Eloy. Tokom suđenja svjedočilo je preko 130 svjedoka, uključujući bivšeg predsjednika Raula Alfonsina, koji je branio svoju odluku da pomiluje vojne oficire uhapšene zbog kršenja ljudskih prava. Prije izricanja presude Etchecolatzu, dva svjedoka na suđenju su dobila prijetnje. Tokom suđenja, federalna policija koja je tamo čuvala svjedoke morala je biti uklonjena jer je vršila pritisak na svjedoke u sudnici.
Eloy je dodao: 'Čak i nakon presude, prijetnje se nastavljaju jer je zahvaljujući našoj beskrajnoj borbi po prvi put sud presudio da je diktatura počinila zločine protiv čovječnosti na liniji planiranog genocida.' Najmanje 11 sudija, Sekretarijat za ljudska prava Buenos Airesa i predsjednica grupe za ljudska prava 'Bake s Plaza de Mayo' primili su prijetnje. Mnogi preživjeli torturu koji svjedoče u tekućim suđenjima protiv bivših ličnosti vojne diktature ušli su u programe zaštite svjedoka. Mnogi drugi su odbili policijske čuvare.
Na konferenciji za novinare, Adriana Calvo, koja je kidnapovana i prisiljena da se porodi u pritvorskom centru koji vodi Etchecolatz, rekla je da je nestanak Julija Lopeza pokušaj da se uplaše preživjeli i obeshrabre buduća suđenja protiv mučitelja. 'Nestanak Julija Lopeza povezujemo s osudom Etchecolatza za zločine protiv čovječnosti. Mislimo da su Etchecolatzovi gangsterski saveznici koji su još uvijek u akciji kidnapovali Lopeza radi osvete.'
Calvo je dodao da je Lopezov nestanak uoči osude 19. septembra mogao zaustaviti ili odgoditi optužbe protiv Etchecolatza. Na dan Lopezovog nestanka, pravni tužioci su morali da iznesu optužbe protiv Etchecolatza. Kao ključni svjedok, Lopez je morao biti prisutan zbog optužbi. Calvo je odbacio svaku mogućnost da je Lopez doživio ličnu krizu uzrokovanu ponovnim proživljavanjem vremena u pritvorskom centru tokom njegovog svjedočenja. 'Iako je nedavno napunio 77 godina, Lopez je savršeno dobro znao kakve posljedice ima njegovo prisustvo na sudu. Bio je ponosan na činjenicu da je ponovo aktivirao svoje aktivističke aktivnosti i aktivnosti odbrane ljudskih prava.'
Za Margaritu Cruz, preživjelu torturu iz sjeverne provincije Tucuman, nestanak Julija Lopeza rezultat je 30 godina nepravde. 'Za preživjele, Lopezov nestanak vraća sjećanja na naše otmice i ono što smo proživjeli tokom vojne diktature. Lopezov nestanak je maksimalni izraz preživjelih ostataka diktature i nekažnjivosti zločina protiv čovječnosti.'
Diktatura još uvijek na djelu
Calvo, iz Udruženja bivših pritvorenika, izjavio je da nuđenje novca neće riješiti slučaj i da je malo vjerovatno da će policija pronaći Lopeza. Guverner Buenos Airesa Felipe Sola priznao je da je pokrajinska policija možda povezana sa Lopezovim nestankom.
Tokom sastanka između grupa za ljudska prava i vladinih zvaničnika Buenos Airesa, aktivisti su pitali ministra sigurnosti Buenos Airesa León Carlosa Arslaniana da li su policajci koji su služili za vrijeme diktature još uvijek aktivni. On je odgovorio: 'Da, oko 70 oficira, ali su imali samo 20 godina za vrijeme vojne diktature.'
Calvo, koji je bio prisutan na sastanku, ogorčeno je primijetio: 'Nemate pojma kako su nas mučili mladi oficiri koji su imali samo 20 godina.' Sola je u ponedjeljak, 60. septembra, penzionisao 26 pokrajinskih policajaca koji su djelovali u tajnim pritvorskim centrima.
Prema Eloyu, vlada treba učiniti više od otvaranja nekoliko značajnih slučajeva ljudskih prava kako bi danas odbranila ljudska prava. 'Ministar Arslanian i guverner Sola trebali su Jorgeov nestanak i naši zahtjevi da otpustimo 60 policajaca koji su radili u centrima za tajne pritvore. Ovo je užasno i samo vodi ka većoj nekažnjivosti.'
Prema Enriqueu Fukmanu, bivšem pritvoreniku u Školi mehaničara mornarice ESMA, najvećem tajnom pritvorskom centru u Buenos Airesu, policija povezana s vojnom diktaturom nastoji utjerati strah kako bi zaustavila suđenja vojnim oficirima koji su služili za vrijeme diktature. Fukman kaže da policija danas ima jasan interes da brani zakone o amnestiji koji štite vojsku i policiju koji su nestali i mučili 30,000 ljudi. 'Vlada koristi snage sigurnosti za represiju, tu počinje odgovornost države za nestanak Lopeza. Jer vlada govori da joj je potrebna policija za represiju i jasno je da će te grupe vršiti represiju da bi odbranile svoju nekažnjivost.'
U sedmicama prije Lopezovog nestanka, dokazi o trenutnim vezama vlade s diktaturom 1976-1983 pojavili su se u nacionalnim novinama. Nacionalni dnevnik Pagina/12 objavio je dokumente koji otkrivaju da je bivši ministar sigurnosti Huan Jose Alvarez radio kao agent u argentinskoj Državnoj obavještajnoj službi od 1981. do kraja diktature. Bivši diktator Albano Harguindeguy napisao je Alvarezu pismo preporuke u kojem kaže da je Alvarez 'odličan kandidat koji neće iznevjeriti naše povjerenje'. Pod njegovim imenom, 'Havier Alzaga' se brzo uzdigao u redove Agencije, zadužen za istrage protiv tzv. subverzivaca koji su tokom ispitivanja radi prikupljanja informacija mučeni, ubijani, a njihova tijela su kasnije nestala. Alvarez je bio ministar nacionalne sigurnosti od 2001. do 2003., a kasnije u sekretarijatu za sigurnost glavnog grada do 2005. godine.
Guverner je nedavno potpisao sporazum o proširenju kurseva kriminologije i policijske obuke od strane FASTA (Bratstvo udruženja Santo Tomas de Aquino), vjerske organizacije koja je sarađivala s vojnim vođama od 1976. do 83. i trenutno podržava grupe koje se bore protiv suđenja za ljudska prava bivšim vojni oficiri. Ova kultna organizacija, koju je 1962. godine osnovao katolički svećenik Fray AnÃbal Fosbery, obučava kadete od 12 godina naviše u gađanju meta i metodama za borbu protiv marksističko-lenjinističkih subverziva. Fosbery tvrdi da su vojni i policijski službenici osuđeni za zločine protiv ljudskih prava tokom diktature "politički zatvorenici". Redovno održava mise u FASTA kadetskim školama širom zemlje za vojne oficire koji su trenutno uhapšeni. Nedavno je izjavio da je savezni sud koji je Etchecolatza osudio na doživotnu kaznu "odgovoran za genocid" u Argentini.
Neonacističke grupe su također prikupile podršku Etchecolatzu. Braća blizanci Jorge i Marcelo Gristelli, 'lični prijatelji Etchecolatza' i vođe ultradesničarske organizacije, Agrupación Custodia. Organizacija posjeduje knjižaru samo nekoliko blokova od nacionalnog kongresa, koja nosi naslove poput 'Razgovori s Musolinijem' i druge tekstove iz vojne diktature. Oni su bili Etchecolatzovo lično obezbeđenje tokom suđenja 2001. godine kada je osuđen za krađu beba rođenih dok su njihove majke bile u zatvoru. Braća su se palicama suočila sa grupama za ljudska prava ispred zgrade suda, slomivši vilicu jednom organizatoru.
Taktike koje podsjećaju na diktaturu ponovo izbijaju na površinu usred izrazito polemične nestanke. Nekoliko aktivista je napadnuto tokom mobilizacije za siguran povratak Jorgea Lopeza. U La Plati, dečka organizatora iz grupe za ljudska prava HIJOS (Djeca za pravdu identiteta i protiv tišine i zaborava) napala su trojica muškaraca sa skijaškim maskama. Presjekli su mu ruke i upozorili ga da se distancira od aktivnosti za ljudska prava.
U drugom slučaju, grupa aktivista je privedena dok su ove sedmice napuštali svoj kvart u Velikom Buenos Airesu kako bi protestirali kod Ministarstva unutrašnjih poslova. Pored njih je dovezao policijski automobil i dok su bili privedeni, policija im je rekla da znaju tačno kuda su krenuli i sve o protestu. Zadržani su u lokalnoj stanici, gdje je policija koristila tehnike laganog mučenja i tukla ih četiri sata.
Organizacije za ljudska prava vrše pritisak na direktan pristup informacijama o istrazi pokrajinske policije o nestanku Lopeza. Oni zahtijevaju od vlade da objavi državne obavještajne dokumente koji bi mogli pomoći da se ukaže na grupe koje su moguće povezane s Lopezovim nestankom i valom prijetnji.
Reakcija prodiktaturskih grupa
Preko 5,000 ljudi protestovalo je 5. oktobra protiv nacionalne politike ljudskih prava i pozvalo na amnestiju za bivše vojne oficire koji su služili pod vojnom diktaturom. Prodiktaturske grupe uzvikivale su slogane govoreći da je krvava taktika koju je diktatura koristila opravdana u borbi protiv subverzivnih grupa. Uz fotografije vojnog osoblja koje su navodno ubili gerilci, govornici su pozvali na amnestiju za sve vojne oficire optužene za kršenje ljudskih prava tokom diktature 1976-1983, uključujući Etchecolatza.
Uvodnu riječ dala je Ana Lucioni, kćerka poručnika koji je ubijen 1976. godine. 'Težak je zadatak sjetiti se žrtava subverzivnih terorističkih akata. Cilj ovog skupa je da se očuva sjećanje na one koji su poginuli braneći našu zemlju. Oni koji su dali svoje živote da održe obećanje da će braniti svoju domovinu do kraja.'
Bivši vojni vođa Reynaldo Bignone poslao je poruku podrške skupu sugerirajući da mladi aktivisti završe posao koji vojska nije mogla. Vlada nastavlja da isplaćuje mjesečnu penziju od 5,000 USD Bignoneu koji je trenutno u kućnom pritvoru zbog kršenja ljudskih prava.
Ljevičarske političke grupe održale su kontraprotest tražeći suđenje i kaznu za genocid. Ogroman policijski kontingent držao je grupe za ljudska prava podalje, dok su rasistički skinhedsi koji su držali argentinsku nacionalnu zastavu vikali 'Atentatori'.
Uz nacionalnu himnu u pozadini, Ruben Saboulard iz susjedske skupštine rekao je da su pristalice vojske apologete nestanka 30,000 ljudi. 'Oni demonstriraju kako bi proslavili nekažnjivost u kojoj još uvijek uživaju. Oni bi trebali biti u zatvoru a ne na trgu, ovo nije sloboda govora nego izgovor za krivična djela, ovo nije demonstracija nego udruživanje za podsticanje nasilja. Za njih neće biti oprosta, pomirenje nije moguće. Ne postoje dva demona ili dva neprijatelja, postoje samo državni teroristi koje oni predstavljaju i mi ćemo ih juriti gdje god stignu.'
Katolička crkva je kritizirala ponovno otvaranje suđenja za ljudska prava. Nadbiskup Jorge Bergoglio uputio je otvoreno pismo prodiktaturskom skupu, pozivajući na pomirenje i prekid suđenja bivšim vojnim oficirima. Nadbiskup je optužio predsjednika Nestora Kirchnera za podelu Argentine i ohrabrivanje vojnih odreda smrti.
Tokom vladinog skupa Kirchner je progovorila protiv prijetnji koje su primili svjedoci i sudovi. On je demonstracije podrške pripadnicima diktature kao 'žrtvama terorizma' nazvao napadom na politiku njegove vlade o ljudskim pravima.
'Neki kažu da će stavljanje na sud zločina diktature podijeliti Argentinu. Ono što je podijelilo Argentince je to što nije bilo pravde i nekažnjivost se nastavlja. Zbog toga smo svjedoci zbunjujućih postupaka kao što je slučaj našeg prijatelja Lopeza, jer da je bilo pravde kada je trebalo, sve ove radnje bile bi prošlost', rekla je Kirchner.
Kraj nekažnjivosti?
Sljedeći službenik koji je predviđen za suđenje, katolički svećenik Christian Von Wernich, suočava se s optužbama za otmicu 45 ljudi, mučenje, tri ubistva i nezakonito prisvajanje bebe rođene u zatočeništvu. Svjedoci koji bi trebali svjedočiti na suđenju kažu da se neće uplašiti. Trenutno je 200 bivših vojnih oficira postrojenih za suđenja za ljudska prava.“Ni jedan oficir za svaki od 375 tajnih pritvorskih centara koji su radili za vrijeme diktature.
Juan Ramon Nazar je kidnapovan 1977. i držan u tajnom pritvorskom centru 14 mjeseci. Dok je bio u ćeliji dva po dva u podrumu pritvorskog centra, otac Von Wernich posjetio je Nazara kako bi mu pružio "duhovnu pomoć", Nazar, sada 75, pristao je svjedočiti o mučenju koje je primio od strane Von Werncha. Nedavno je izjavio: 'Spreman sam svjedočiti pred sudovima onoliko puta koliko je potrebno. Ne bojim se i neću tražiti policijsku zaštitu.'
Preko 100,000 ljudi okupilo se za siguran povratak Lopeza tokom posljednjeg marša u Buenos Airesu 8. oktobra. Grupe šalju jasnu poruku da neće zaustaviti svoju borbu za pravdu i protiv nekažnjivosti. 'Uvjereni smo da policija neće pronaći Lopeza', rekao je Calvo. 'Jedini koji mogu pomoći u pronalaženju Lopeza su njegovi kolege aktivisti i ljudi.'
Marie Trigona je novinarka iz Buenos Airesa i redovita suradnica IRC Americas Programa (www.americaspolicy.org). Može se dobiti na adresu [email zaštićen].
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati