Meta je u vrućoj vodi sa kenijskim sudovima nakon što su tri tužbe protiv nje pokrenute u prošloj godini istakle njenu nespremnost da radi sa organizovanom radnom snagom za bolje uslove rada.
Prošlog decembra, dva etiopska istraživača pokrenula su tužbu protiv Mete, matične kompanije Facebooka, zbog propusta da adekvatno ublaži ekstremne i nasilne sadržaje tokom tekućeg Tigraj rata, razornog unutrašnjeg sukoba u Etiopiji koji je od tada ostavio više od šest stotina ljudi mrtvih.
Istraživači, Fisseha Tekle i Abrham Meareg, podnijeli su tužbu u glavnom gradu Najrobiju u Keniji, gdje se nalazi Metin posao za moderiranje sadržaja. Meareg je tužila jer je njen otac, profesor Meareg Amare Abrha, ubijen nakon što su njegov identitet i lokacija prikazani na Facebooku tokom informativnog rata koji je rezultirao sukobom na internetu.
Sud u Najrobiju im je dozvolio da služe Meta u svom sjedištu u Kaliforniji nakon što nije mogao locirati nikakav fizički poslovni prostor u zemlji. To je zato što Meta koristi kompaniju treće strane pod nazivom Sama da zaposli otprilike 150 udaljenih radnika širom Najrobija za moderiranje sadržaja od istočne Afrike do južnoafričkog vrha, područja koje obuhvata skoro petsto miliona ljudi.
Podnosioci peticije su tražili od Meta da stane na kraj viralnoj mržnji na Facebooku, poveća pregled sadržaja i moderaciju u stvarnom kancelarijskom centru u Keniji i stvori kompenzacijski fond od 1.6 milijardi dolara.
Pet mjeseci kasnije, Metu je ponovo tužio Daniel Motaung, bivši moderator sadržaja sa Samom-om. Motaung navodi da je otpušten iz Same nakon pokušaja da sindikalno ujedini moderatore, podižući tužbe objema kompanijama za “prisilni rad, eksploataciju, trgovinu ljudima, nepravedne radne odnose, razbijanje sindikata i nepružanje 'adekvatnog' mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške”.
Meta je uzvratila na sudu, tražeći da se njeno ime ukloni iz tužbe jer Motaung nije bio zaposlenik Mete, već Sama. Kenijski sudovi se nisu složili, rekavši da postoji slučaj, koji ukazuje na vjerovatnoću da je Sama osnovana isključivo da bi Meta opskrbila moderatorima sadržaja kako bi se mogla pridržavati i raditi na različitim tržištima u Africi. Meta se od tada žalila.
Slučaj je izazvao malo talasanje u mejnstrim američkoj štampi, gde se izveštavanje o radničkim pokretima u Africi skoro uvek prebacuje u Južnu Afriku, ako uopšte i jeste. Motaungova priča je istaknuta na mnogim mjestima, uključujući i establišment magazin vrijeme, koji je urede za moderiranje sadržaja u Keniji nazivao "Facebook's African Sweatshop".
A sada prošlog mjeseca, u trećoj tužbi na kenijskim sudovima navodi se da su Meta, Sama i još jedan podizvođač za pregled sadržaja po imenu Majorel nezakonito otpustili i stavili na crnu listu 183 zaposlenika. Podnosioci predstavke su tvrdili da je Sama smanjio svoj posao moderiranja sadržaja (vjerovatno kao odgovor na napore za sindikalizaciju) kako bi Meta mogao koristiti Majorel sa sjedištem u Luksemburgu i naložili Majorelu da stavi na crnu listu određene pojedince koji su upravo otpušteni iz Same.
Uprkos Metinim naporima da se odustane od tužbe, u aprilu su se kenijski sudovi ponovo složili da je nadležnost za razmatranje sporova oko „pitanja navodnog nezakonitog i nepravednog prestanka radnog odnosa po osnovu viška zaposlenih“ i da je imao moć „da sprovede navodno kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda“ od strane Mete, Same i Majorela.
Čak i ako Meta može argumentirati da nema konkretnih veza s podizvođačkim kompanijama u Keniji koje posluju u njeno ime, jasno je da kompanija društvenih medija nema namjeru da pojača svoje operacije moderiranja sadržaja tamo.
“Nema ni približno dovoljno umjerenosti izvan SAD-a i zapadne Evrope u kojima se govori engleski – i radnici i korisnici društvenih medija plaćaju visoku cijenu. Facebook moderiranje sadržaja u Nairobiju pokriva oko petsto miliona ljudi, ali od procijenjenih 15,000 moderatora Facebook sadržaja u svijetu, samo oko 260 njih radi u Najrobiju. Za razliku od toga sa hiljadama moderatora koji rade u SAD-u i jasno je koja jezička tržišta i ljude Mark Zuckerberg cijeni”, rekla je Martha Dark, osnivačica i direktorica Foxglove, neprofitna organizacija za tehnološko pravosuđe sa sjedištem u Londonu.
Dok se nalazi u Velikoj Britaniji, Foxglove radi na međunarodnom nivou i sarađuje sa ljudima, podržavajući ova tri slučaja protiv Mete u Keniji. I ne prestaju samo sa Metom: „Imamo pogled na druge eksploatatorske tehnološke firme, od Amazona do TikToka“, rekao je Dark.
Meta je 2020. pristao da plati zaštitu mentalnog zdravlja za američke zaposlene u a orijentir priznanje mentalne patnje i danak koji moderiranje sadržaja preuzima na svoju radnu snagu. Nagodba na sudu u San Mateu u Kaliforniji utrla je put za kompenzacijski paket od 52 miliona dolara za bivše, a zatim sadašnje zaposlenike kako bi ublažili probleme mentalnog zdravlja koje su razvili na poslu.
2022. godine, kalifornijski sudija odobrio je 85 miliona dolara drugo naselje između Facebooka i više od deset hiljada moderatora sadržaja koji su optužili kompaniju da ih nije zaštitila od psihičkih oštećenja koja su rezultat ekstremnih slika i videa na koje su naišli prilikom moderiranja sadržaja.
Ali u Africi? Ne tako brzo.
Trošak povećanja moderiranja sadržaja u Keniji, čak i preko istih podizvođačkih kompanija, bio bi pad u kanti za Metu. Moderatori u Keniji zarađuju oko 2 dolara po satu, dok u Sjedinjenim Državama moderatori zarađuju između 15 i 16 dolara po satu. Radeći preko ugovornih kompanija, Meta je imuna na to da mora da plaća zdravstvenu zaštitu ili prevoz radnika — čak i dnevne obroke i zabavu, što su pogodnosti koje većina zaposlenih sa punim radnim vremenom širom sveta ne samo uživa nego i očekuje.
Stalno izlaganje nasilju – video snimci ubistava, mučenja i silovanja – uzima dovoljno danaka na ljudsku psihu. Ali povrh toga, ovi moderatori sa sjedištem u Keniji suočavaju se s dodatnim poteškoćama prehranjivanja svojih porodica i plaćanja računa uz platu od 16 dolara dnevno. Za ne-Kenije je to još strašnije, jer se suočavaju sa nesigurnim izborom: nastaviti raditi ovaj opasan posao ili se suočiti s gubitkom radne dozvole i napuštanjem zemlje, možda čak i natrag u sukob iz kojeg su pobjegli.
„Facebook bi mogao izabrati da direktno zapošljava moderatore umjesto da ih angažuje kompanijama kao što su Sama u Keniji ili Accenture u Sjedinjenim Državama. Mogli bi im dati istu platu, beneficije i pokriće za mentalno zdravlje kao i zaposlenima Facebooka u Menlo Parku”, rekao je Dark:
Važnost rada moderatora za svakodnevno poslovanje Facebooka nije upitna. Umjesto toga, postavlja se pitanje zašto Mark Zuckerberg odbija prepoznati vitalnu ulogu moderatora u generiranju ogromnih prihoda Facebooka? Ne vidimo nijedan razlog osim pohlepe.
Ova tri tužbe, zajedno sa Motaungovim međunarodnim istupima u štampi kao rezultat rekonstrukcije njegovog sindikata u nastajanju da se organizuje za bolje plate i uslove rada, stvorile su nešto poput Streisandov efekat za Meta.
Pokušaj kompanije da se bavi organizacijom rada u dijelu svijeta u kojem sigurno nisu očekivali da će se to dogoditi samo je skrenuo pažnju politike i štampe na kontinuirano stanje moderatora sadržaja u Keniji.
Organizacije poput Foxglove-a se nadaju da će ovo baciti talase širom svijeta društvenih medija.
„Gdje god da se nalaze, ovi kritični radnici ne dobijaju vrijednost i poštovanje koje zaslužuju — ali ti ljudi zahtijevaju svoju vrijednost. Jedan-dva udarac odluke da se formira ovaj sindikat – uz tužbu koja se bori za njihova radna mjesta – mogla bi stvoriti dva moćna presedana i, nadamo se, šablone za druge radnike koji se bore protiv eksploatacije Big Tech-a širom svijeta”, zaključio je Dark.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati