Izvor: Jerusalem Post
Znam da je ovo što pišem vrlo kontroverzno, tim više jer se neće pojaviti samo ovdje na engleskom (The Jerusalem Post) već i na arapskom (Al Quds Newspaper) i na hebrejskoj web stranici (D’yoma). Moj prijedlog koji ovdje iznosim je kontroverzan za Izraelce i Palestince. Ono što predlažem fokusira se na Jerusalim, ali ima duboke reperkusije na cijelu zemlju Izrael/Palestinu i sve koji ovdje žive. Moj prijedlog je zasnovan na paritetu, jednakosti i uzajamnosti, ali ne pretpostavlja poseban politički ishod izraelsko-palestinskog sukoba. Zapravo, ovaj prijedlog je u potpunosti relevantan za to da li ćemo na kraju imati: jednu državu, dvije države, federaciju ili konfederaciju.
Usvajanje mog prijedloga moglo bi imati direktan utjecaj na svakog pojedinog stanovnika Jerusalima, čineći ga mnogo otvorenijim i mirnijim gradom, ali sam također svjestan da bi sam prijedlog mogao izazvati i vrlo emotivnu raspravu i javnu raspravu koja bi mogla biti manje nego mirno. Nema očekivanja da će ovaj prijedlog biti prihvaćen od bilo koje strane sada, ali jedna od svrha ove kolumne koju pišem od 2005. godine je da pokrene nove ideje i izazove sve nas da gledamo naprijed.
Godine 1967., kada je Izrael anektirao prošireno teritorijalno područje Jerusalema na istok, sjever i jug od zapadnog Jerusalema, područje koje se sada zove istočni Jerusalem, jednostrano je izdao izraelske lične karte svim Palestincima koji žive u tim područjima. Do tada su od 1948. do 1967. imali jordanske lične karte i jordanske pasoše, kao državljani Jordana. Jordan je anektirao Zapadnu obalu i istočni Jerusalem protivno međunarodnom pravu, baš kao što je to učinio Izrael na području istočnog Jerusalema 1967. Izrael nije automatski dao izraelsko državljanstvo palestinskim državljanima Jordana u istočnom Jerusalemu. U principu, Izrael je tvrdio da palestinski jordanski državljani istočnog Jerusalema mogu postati izraelski državljani ako podnose zahtjev za državljanstvo. Jordan je zaprijetio palestinskim državljanima Jordana u istočnom Jerusalemu da će izgubiti jordansko državljanstvo ako pristanu da postanu izraelski državljani i da tada neće moći putovati u arapski svijet, uključujući Jordan, gdje mnogi od njih imaju direktne rođake.
Izrael također nikada nije namjeravao dati državljanstvo masama Palestinci u istočnom Jerusalimu i prilično otežao dobijanje izraelskog pasoša. Kada je Palestinska uprava stvorena 1994. godine, PA je izdala palestinske pasoše svim stanovnicima Zapadne obale i Gaze, ali im nije bilo dozvoljeno da izdaju palestinske pasoše Palestincima u istočnom Jerusalemu. Palestinci u istočnom Jerusalemu moraju izaći i ući u Izrael sa putnom ispravom koju izdaju Izraelci, a onda obično putuju oko svijeta sa svojim jordanskim pasošem.
Za razliku od Palestinaca na Zapadnoj obali i Gazi, Palestinci u istočnom Jerusalemu mogu putovati preko aerodroma Ben-Gurion. Jordanski pasoš koji Palestinci u istočnom Jerusalemu posjeduju nije priznat od strane Jordana kao dokument punopravnog i jednakog državljanstva; to je samo dokument koji im omogućava da putuju. Danas većina Palestinaca u istočnom Jerusalemu nema stvarne veze s Jordanom.
MNOGI IZRAELCI, kao što sam ja, imaju više od jednog pasoša. Ništa me ne čini manje Izraelcem jer imam i američki pasoš. Živim u Izraelu 42 godine, dvije trećine svog života. Moj prijedlog je da Izrael izda izraelske pasoše svim palestinskim stanovnicima istočnog Jerusalema. Mnogi to mogu odbaciti. Mnogi će takav potez vidjeti kao napad na njihov palestinski nacionalni identitet. Zbog toga također predlažem da Palestinska uprava, ili Vlada Države Palestine (kako oni sebe nazivaju) izdaju palestinske pasoše svim palestinskim stanovnicima istočnog Jerusalema. Istina je da putovanje u inostranstvo sa palestinskim pasošem nije lako i viza je potrebna za ulazak u većinu zemalja – jordanski pasoš je mnogo bolji od palestinskog, a u kombinaciji sa izraelskim pasošem postoji mnogo zemalja u koje se može ući bez prethodnog viza. Izrael je okupirao i kontrolisao istočni Jerusalim 52 godine.
Većina nas koji danas živimo ovdje u Jerusalimu ne sjećaju se drugačije stvarnosti. Izrael je odbio priznati da su Palestinci iz istočnog Jerusalema dio palestinske nacije i da bi jednog dana mogli postati građani buduće palestinske države. Izrael također odbija Palestincima u istočnom Jerusalemu dati puna jednaka prava – uključujući pravo glasa za Kneset. Palestincu iz istočnog Jerusalema treba dati punu ravnopravnost – u Izraelu i Palestini. Oni bi trebali imati pravo glasa za Kneset i za palestinski parlament i predsjednika.
Zašto 350,000 Palestinaca u istočnom Jerusalemu ne može imati i izraelski i palestinski pasoš? Ovo ne isključuje nijedno od mogućih rješenja trajnog statusa Jerusalima, ali se odnosi prema gotovo 40% Jerusalimaca s poštovanjem, dostojanstvom i jednakošću. Također otvara vrata za stvaranje novih modela odnosa između izraelskog i palestinskog naroda – zasnovanih na jednakosti i zajedničkoj budućnosti. Ovo bi moglo biti prikladno za rješenje dvije države zasnovano na granicama mira, a ne zidovima, ogradama i bodljikavoj žici.
To bi također moglo biti prikladno za opciju jedne demokratske države, kao i za bilo koji savezni ili konfederalni aranžman. Ovaj prijedlog osigurava da Jerusalem ostane jedan otvoreni mirni grad bez obzira na politički okvir koji je dogovoren u budućnosti. Ovaj prijedlog u sebi sadrži i mogućnost razvoja novog odnosa koji bi mogao biti katalizator za usvajanje novih paradigmi za mir. Tokom neuspjelog mirovnog procesa koji je trajao više od dvije decenije, “mudrost” donosilaca odluka bila je da napuste Jerusalim sve do kraj procesa. To se, po mom mišljenju, pokazalo kao lažna i opasna premisa. Oduvijek sam vjerovao da Jerusalim treba biti prvi zasnovan na uvjerenju da će, ako možemo riješiti pitanje Jerusalima, sva druga pitanja biti lakše riješiti.
I tako, prvo se vraćam u Jerusalem i nudim prijedlog koji bi mogao ponovo pokrenuti diskusiju o tome kako zaista možemo učiniti Jerusalem gradom mira i sržom izraelsko-palestinskog mira.
Gershon Baskin je politički i društveni poduzetnik koji je svoj život posvetio Državi Izrael i miru između Izraela i njegovih susjeda. Njegovu najnoviju knjigu, U potrazi za mirom u Izraelu i Palestini, objavio je Vanderbilt University Press. Sada je objavljen i na arapskom i portugalskom.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati