Šta je sa klasizmom? je grupa za pritisak koja je osnovana da se zalaže za priznavanje klasizma kao specifičnog oblika društvene diskriminacije koja ima svoje korijene u namještenoj ekonomiji. Naša misija ima dvije glavne komponente:
-
Stvoriti otvoren i siguran prostor za ljude iz svih sredina – bez obzira na spol, rasu, dob, sposobnost ili klasu – da istraže klasizam kao oblik društvene diskriminacije i pronađu kreativna rješenja za prevazilaženje ove prepreke ekonomskoj pravdi i društvenom napretku.
-
Raditi na tome da se klasizam izjednači sa drugim oblicima društvene diskriminacije – kao što su rasizam i seksizam – i u smislu (1) nivoa svijesti u opštoj javnosti i (2) priznavanja u očima zakona.
Šta je sa klasizmom?
„Živimo u zemlji sa dugom istorijom poštovanja ljudskih prava, vrednovanja različitosti i izazivanja netolerancije. EHRC nastoji održati i ojačati ovo naslijeđe dok identifikuje i rješava područja u kojima još uvijek postoji nepravedna diskriminacija ili gdje se ljudska prava ne poštuju.”
Druga rečenica je od posebne važnosti jer priznaje mogućnost za sada nepriznatih oblika nepravedne diskriminacije koji ne spadaju u zaštićene karakteristike od Zakon o ravnopravnosti. Ova grupa za pritisak – Šta je sa klasizmom? – postavljen je da istraži oblik društvene diskriminacije, nazvan klasizam, kao primjer.
Vjerujemo da je klasizam politički slon u ideološkoj prostoriji koji, kada se vidi, ismijava pojam jednakosti, a istovremeno uvelike umanjuje smisao ljudskih prava, a da ne spominjemo demokratski proces u cjelini. Ignoriranje klasizma, kakav je establišment, uz iskazivanje antidiskriminatorne prakse, kao što to čini establišment, možda je kontradikcija našeg vremena.
Zašto?
Dok je establišment počeo da priznaje druge važne oblike društvene diskriminacije – kao što su rasizam i seksizam – pitanje klasizma i dalje ostaje nepriznato. Ova realnost se odražava u oba zakonodavstva (vidi zaštićene karakteristike od Zakon o ravnopravnosti, na primjer) i javnom diskursu o društvenoj diskriminaciji (razmislite koliko često čujete da se klasizam raspravlja u medijima u poređenju s drugim oblicima društvene diskriminacije). Smatramo da je ispravljanje ove neravnoteže ključno za društveni napredak. To je jedan od razloga zašto mislimo da postoji potreba za grupom za pritisak koja se fokusira na klasizam.
Drugi razlog je to što organizacije koje već postoje koje bi se trebale baviti ovim konkretnim oblikom društvene nepravde – sindikati, socijalističke partije, dobrotvorne organizacije – iz raznih razloga ne rade dobro svoj posao. Sindikati se obično fokusiraju na pitanja “hljeba i putera” – kao što su plata i uvjeti – i rijetko, ako ikad, govore o dubljem i fundamentalnijem pitanju klasizma. Kada su na vlasti, socijalističke partije su imale tendenciju da institucionalizuju klasizam, a da pritom ne nude viziju ili strategiju kako da prevaziđu ovu nepravdu. Fokusirajući se na pitanja kao što su siromaštvo i nejednakost, dobrotvorne organizacije se fokusiraju na simptome problema, a ne na sam problem – što je, naravno, klasizam.
Dok je izvjestan napredak nesumnjivo postignut u rješavanju ekonomske nepravde, pitanje klasizma očito i dalje postoji. Moglo bi se, u stvari, tvrditi da su ignoriranjem klasizma mnogi od ovih dobitaka pomogli da se održi ovaj oblik društvene diskriminacije.
Drugi važan razlog ima veze s razvojem razumijevanja klasizma koji se dogodio u posljednjih nekoliko decenija (vidi preporuke za detalje). Vjerujemo da ovi razvoji pomažu da se objasne mnoge nedostatke u rješavanju ovog posebnog područja društvene nepravde koji je gore istaknut. Također smatramo da ovi razvoji i ovo razumijevanje mogu pomoći u informiranju nove i živahne organizacije posvećene rješavanju klasizma kao specifičnog oblika društvene diskriminacije ovdje u UK.
Treba napomenuti, međutim, da, iako se važan napredak u rješavanju klasnih pitanja nesumnjivo može postići unutar granica bilo koje zemlje, također je slučaj da će do bilo kakvog značajnog i dugotrajnog napretka vjerovatno doći samo kao rezultat napora koji prevazilaze nacionalne granice. Iz tog razloga se nadamo da će drugi projekti biti uspostavljeni u zemljama koje se takođe nalaze suočene sa istom velikom preprekom napretku i da ovi projekti mogu raditi zajedno na zajedničku korist svih kao efikasna transnacionalna mreža u promociji naših zajedničkih ciljeva.
Klasizam i…
Stoga se fokusiramo na klasizam, ne zato što mislimo da je važniji od, recimo, rasizma i seksizma, već zato što je klasizam zamagljen, zanemaren i ostavljen. Nadalje, trebamo razumjeti da zanemariti jedan oblik društvene diskriminacije znači zanemariti ih sve. Napredak u društvenom napretku koji zanemaruje određene oblike društvene diskriminacije je stoga inherentno krhak, što ih čini ranjivim na regresiju.
-
Klasizam i umjetnost
-
Klasizam i aktivizam
-
Klasizam i besklasnost
-
Klasizam i svijest
-
Klasizam i kriminal
-
Klasizam i demokratija
-
Klasizam i obrazovanje
-
Klasizam i okruženje
-
Klasizam i jednakost / nejednakost
-
Klasizam i radnički pokret / sindikati
-
Klasizam i mediji / novinarstvo
-
Klasizam i mentalno/fizičko zdravlje
-
Klasizam i rasizam
-
Klasizam i seksizam
-
Klasizam i socijalna isključenost / inkluzija
-
Klasizam i rad / ekonomija
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati