Ako sve prođe kako treba, Island će možda ući u istoriju. Ne, ne mislim na odbijanje stanovništva da bude opterećeno islandskim lošim dugom banke "Icesave" od 5 milijardi dolara. Radije, mislim na Islandska moderna medijska inicijativa [IMMI], koji kombinuje najbolje svjetsko zakonodavstvo za zaštitu slobode štampe i informacija u jedan novi zakon o slobodi informacija za Island.
IMMI pokušava da preokrene svjetsku ravnotežu prema slobodi medija postavljanjem Islanda kao Meke slobode štampe i informacija. Ključne odredbe IMMI uključuju: zaštitu uzbunjivača; jaka zaštita anonimnih izvora i novinara i medijskih organizacija koje se s njima bave; jačanje zaštite od prethodnog ograničavanja od strane vlada ili korištenjem sudova; i zaštitu za provajdere Internet usluga [ISP-ove], sprečavajući ih da budu odgovorni za informacije koje prolaze kroz njihove mreže.
IMMI takođe uključuje odredbe protiv upotrebe tužbi za prikrivanje informacija. Stoga, prema IMMI-ju, Island ne bi provodio strane presude protiv ISP-a i medijskih organizacija sa sjedištem na Islandu. Nadalje, organizacije sa sjedištem na Islandu imale bi pravo podnijeti protivtužbe na Islandu protiv pokušaja suzbijanja njihove slobode govora u drugim zemljama.
Dodatno sadržane u IMMI-ju su i zaštite od zloupotreba sudskih procesa za suzbijanje govora, omogućavajući sudijama da odluče da pitanje pred sudom uključuje slobodu govora i na taj način aktiviraju zaštitu prije nego što oni koji su tuženi budu primorani da rješavaju slučajeve ili da se podvrgnu uvredljivim sudskim pozivima zbog neadekvatnih sredstva za odbranu.
Ako IMMI prođe, akcije Islanda mogle bi uticati na slobode medija na drugim mjestima. Islandski internet serveri bi postali dostupni novinarima i blogerima širom svijeta. Ovi serveri bi mogli sadržavati dokumente i izvještaje koje vlade ili korporacije pokušavaju suzbiti i koji bi bili pod zaštitom Islanda. Pravo na protivtužbu protiv pokušaja suzbijanja slobode govora na drugim mjestima pružit će određenu zaštitu novinarima i medijskim organizacijama u drugim zemljama koje koriste islandske servere. Iako ne postoji garancija da će pravo na tužbu spriječiti sve zloupotrebe, u mnogim slučajevima postoji prijetnja sudskim sporom , ili čak krivične kazne, na Islandu će ograničiti one koji bi inače mogli da prikriju informacije.
U drugim slučajevima, pokušaji suzbijanja slobode izražavanja, kao što je sudski poziv kojim se traži identitet povjerljivog izvora u drugim zemljama, bili bi kršenje islandskih zakona, pružajući novinarima i drugim pružaocima informacija polugu u svojim zemljama. Stoga bi novinar pod pritiskom da otkrije izvor mogao tvrditi da bi ovi zahtjevi doveli tog novinara u suprotnost s islandskim zakonom. Neki sudovi bi mogli uvažiti ovu tvrdnju, jer ne bi mogli da garantuju imunitet novinaru.
IMMI je nastao kao rezultat bijesa prošlog ljeta u nastojanjima jedne islandske banke da suzbije televizijsko izvještavanje o dokumentu do kojeg je procurilo Wikileaks - internet raj za procurele dokumente - u vezi sa sumnjivim finansijskim poslovima banke. Islanđani su bili ogorčeni što je njihovoj televiziji naređeno da izvještava o dokumentu koji je bio besplatno dostupan na webu.
Urednici Wikileaksa Julian Assange i Daniel Schmitt prvobitno su predvodili stvaranje IMMI-ja i preselili su se na Island kako bi pomogli u osiguravanju njegovog prolaska. Wikileaks je itekako svjestan opasnosti od cenzure kao banaka i nekoliko zemalja, uključujući Australiju i Južnu Afriku, pokušalo je cenzurirati materijale objavljene na Wikileaksu. Ako IMMI prođe, Island bi postao savršeno okruženje za Wikileaks da bazira svoje servere. Drugi provajderi medija i informacija će vjerovatno slijediti primjer i bazirati svoje servere na Islandu kako bi iskoristili prednosti njegove nove zaštite.
IMMI bi stoga mogao biti blagodat za islandsku ekonomiju, čineći ga centrom nove informatičke ekonomije. Ali IMMI, zbog svoje snažne pomoći naporima u pogledu transparentnosti kao što je Wikileaks, mnogi Islanđani također vide kao kritično sredstvo u sprječavanju sljedećeg ekonomskog kolapsa kroz rasvjetljavanje nejasnih sumnjivih finansijskih i drugih korporativnih poslova. Kako je izjavila parlamentarka Birgitta Jónsdóttir:
"Kolaps je probudio naciju i zajedničkim okupljanjem progurali smo istorijske promjene. Vlada je bila primorana da podnese ostavku, direktor centralne banke je bio primoran da podnese ostavku, šef nadzornog tijela za finansije je bio primoran da podnese ostavku. Narod Islanda je shvatio da bi se udruživanjem snaga mogla i desiti prava promjena.
"Ljudi su se probudili pred činjenicom da je infrastruktura u koju su povjerili, zakazala. Naši akademici, vlada, parlament, centralna banka i mediji svi su zakazali. To nam je dalo shvatiti da su mediji slabi, da je nedostajala transparentnost i da smo, da bismo živjeli u zdravom društvu, morali učestvovati u njegovom oblikovanju.
“Shvatili smo da je potrebno izvršiti temeljne promjene kako bismo ojačali našu demokratiju i da je potreban novi paket zakona koji promovira transparentnost i političku odgovornost.
"Budući da je svijet povezan finansijskim i informacionim tokovima, potiskivanje istine nije samo naš problem, već problem svih. Treba ojačati pravo ljudi da razumiju šta se dešava njihovim društvima. Vjerujem u podršku svjetskoj najhrabriji novinari i pisci sa najboljim mogućim zakonodavstvom. Zato sam ponosan što sam dio Islandske moderne medijske inicijative."
IMMI je u parlament uvelo 17. februara 19 poslanika iz svih stranaka u parlamentu, skoro trećina od 63 poslanika. O njemu će se glasati u aprilu ili maju ove godine. Prolaz će predstavljati jedan od najvažnijih udaraca za demokratiju i transparentnost bilo gdje u godinama.* To će također biti rijedak ukor rastućoj moći korporacija i vlada da ograniče protok informacija širom svijeta.
* Moglo bi se postaviti pitanje da li će IMMI pretvoriti Island u utočište za dječije pornografe i prekršioce autorskih prava. Ali kako napominju sponzori IMMI-ja FAQ, prijedlog ne mijenja postojeća ograničenja na Islandu ili Evropskom ekonomskom prostoru za dječju pornografiju ili kršenje autorskih prava.
Stephen Soldz je psihoanalitičar, psiholog, istraživač javnog zdravlja i član fakulteta Boston Graduate School of Psychoanalysis. On uređuje Psiha, nauka i društvo blog. Osnivač je Koalicije za etičku psihologiju, jedne od organizacija koje rade na promjeni politike Američkog udruženja psihologa o učešću u uvredljivim ispitivanjima. On je izabrani predsednik Psiholozi za društvenu odgovornost [PsySR].
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati