Za vlasnike obveznica sjede na portorikanski dug, uragan Marija je možda došao baš kada im je bio potreban, baš kada je višegodišnja bitka oko sudbine finansijske budućnosti ostrva počela da se okreće protiv njih. Ili, u zavisnosti od toga kako se politika istrese, mogli bi vidjeti da im cijela opklada ide na jug.
Ispred Marije, federalno imenovani odbor za fiskalni nadzor koji sada kontroliše finansije Portorika razvio je plan koji će izbrisati 79 posto godišnjih otplata duga otoka, uzimajući ogroman dio iz hedž fondova za koji su se nadali da će iskrcati ostrvo.
Nakon oluje, ta bi borba mogla ići na jedan od dva načina: Zagovornici Portorika tvrde da devastacija znači da 79 posto treba povećati sve do potpunog otpisa duga. U međuvremenu, hedž fondovi vide mogućnost da napadnu nadzorni odbor i povrate vlasništvo nad procesom.
Dok se Kongres fokusira na veličinu i oblik paketa pomoći, bitka oko mnogo većeg duga — najmanje 74 milijarde dolara — ostaje u sjenci. Dok hedž fondovi pokušavaju da potkopaju legitimitet odbora na sudovima, ogorčenost prema odboru sa drugog kraja političkog spektra učinila je ovo tijelo nepopularnim iz sasvim drugih razloga: kolonijalno je i nedemokratsko. Razlika između to dvoje? Ljevica želi olakšanje duga Portorikancima. Mnogi vlasnici obveznica žele suprotno.
Predsjednik Donald Trump pridružio se sukobu u utorak navečer, ukazujući da želi izbrisati dug Portorika. "Oni duguju mnogo novca vašim prijateljima sa Vol Strita, a mi ćemo to morati da zbrišemo", rekao je Tramp za Fox News. Iz njegovih izjava nije bilo jasno da li je namjeravao spasiti Portoriko ili njegove kreditore. Direktor Ureda za upravljanje i budžet Mick Mulvaney krenuo natrag na Trumpove komentare Foxu u srijedu, očigledno pod utiskom da je to potonji. Rekao je za CNN: “Nećemo ih spasiti. Nećemo otplaćivati te dugove. Nećemo spasiti te vlasnike obveznica.”
Od sada, međutim, odluka o tome koliko duga treba poništiti zakonski je na sutkinji američkog Okružnog suda Laura Taylor Swain, a bilo kakvo formalno oproštenje ukupnog iznosa ne bi se dogodilo najmanje godinu dana. Ipak, pomaci u pravcu otkazivanja mogli bi se odraziti u ažuriranju trenutnog fiskalnog plana Portorika, oslobađajući milione dolara za kratkoročne i dugoročne napore oporavka.
“Hiljade ljudi koji su izgubili svoje domove trebaju hitno sklonište, a cijeli gradovi pate od gladi i dehidracije. Neefikasnost i izopačena ravnodušnost Trumpove administracije penje se na nivo kriminalnog nemara”, rekla je Xiomara Caro Diaz, stanovnica San Huana koja je direktorica novih organizacionih projekata u Centru za narodnu demokratiju. Među zahtjevima grupe je i "potpuni i neopozivi oprost svih javnih dugova Portorika", uz poziv na snažan paket pomoći i smanjenje birokratije oko distribucije pomoći.
Svaki paket pomoći će doći uz malu pomoć kreditora. Intercept je prethodno ispitan više od 50 poznatih kreditora ostrva, i niko nije ponudio više od misli i molitvi ostrvu, a malo njih je čak otišlo tako daleko. David Tepper, menadžer hedž fonda iza Appaloosa LP, nedavno je napravio a Poklon od 3 miliona dolara humanitarnoj pomoći, usamljeni nalet velikodušnosti kreditora je postao javno poznat.
U međuvremenu, Portoriko još uvijek pokušava da se izvuče iz kriza koje se preklapaju. Kao što je guverner Ricardo Rosselló rekao u intervjuu koji je u ponedjeljak objavio El Nuevo Dia, njegova vlada bi mogla ostati bez sredstava već ovog mjeseca. Trenutno košta oko 70 miliona dolara dnevno za vođenje vlade, koja ima oko 2 milijarde dolara u gotovini. „Ali dozvolite mi da vam kažem šta znači 2 milijarde dolara kada nemate nultu naplatu: to je u suštini mesečni platni spisak vlade, malo više“, objasnio je Roselo.
Iz istih razloga, odbor za fiskalnu kontrolu i oni koji pažljivo prate finansijsku situaciju Portorika još su skeptičniji nego što su bili prije oluje da ostrvo može vratiti bilo koji značajan dio svog duga. Odbor se sastao prošlog petka kako bi ponovo razmotrio svoj trenutni fiskalni plan za ostrvo u svjetlu štete od oluje i prihoda koji će zbog toga vjerovatno biti izgubljeni, iako još uvijek ima malo detalja o tome šta je (ako je bilo išta) odlučeno. Sve je više poziva da američka vlada posveti novac ne samo hitnim službama već i općim operativnim troškovima, te da pomogne u postavljanju temelja za otporniju infrastrukturu. Zaposlenica predstavnice rođene u Portorikanu, Nydia Velázquez, DN.Y., na primjer — jedna od najaktivnijih članica Kongresa po pitanjima vezanim za ostrvo — rekla je za Intercept da traži da trezor produži kreditnu liniju za ublažavanje Problemi likvidnosti Portorika.
Čak i ako dug na kraju bude oprošten, odbor za fiskalni nadzor će i dalje biti prisutan na ostrvu sve dok portorikanska vlada ne održi uravnotežen budžet četiri uzastopne godine i izradi te budžete u skladu sa računovodstvenim standardima odbora. Za Portorikance bi to moglo značiti mjere štednje i steriliziranu demokratiju čak i nakon što se dug otkaže. Ipak, uragan je možda izmijenio i politiku oko mjera štednje, jer bi pozivi na ulaganja u obnovu infrastrukture mogli nadvladati potražnju za rezovima. Sa povećanom pažnjom na Portoriko nakon oluje došlo je i do porasta bijesa zbog njegove ekonomske i političke krize. VAMOS4PR, koalicija grupa radnika, zajednica i grupa za građanska prava, danas planira skupove u 14 gradova pozivajući na "trenutnu i dovoljnu pomoć za RASBOLJENJE I OBNOVU Portorika", navodi se u saopćenju za javnost, i nuliranje duga. Događaj u New Yorku počinje samo nekoliko blokova od Swainove kancelarije.
Kontinuirano prisustvo odbora, međutim, takođe znači da bi njegov plan privatizacije mogao nastaviti da se odvija dugo nakon što dugovi Portorika nestanu u knjigama. (Firma koja se bavi komunikacijama nadzornog odbora odbila je komentirati ovu priču.)
Kompromis između barem nekog nivoa oprosta duga i nedemokratske štednje bio je u središtu tenzija oko Zakona o nadzoru, upravljanju i ekonomskoj stabilnosti u Portoriku (PROMESA), kojim je stvoren nadzorni odbor i omogućava ekspanzivniji stečajni postupak nego što druge američke opštine imaju pristup. (Za razloga koji ostaju nepoznati, Portoriko nije bio u mogućnosti da proglasi bankrot u poglavlju 9 kao drugi gradovi i države u nevolji od 1984.) Kada je usvojen usred protesta prošlog ljeta, PROMESA je stavila moratorijum na većinu otplata dugova koji je na snazi od tada , iako je Rosselló pokušao da otplati dijelove. Od kada je instaliran, odbor je počeo da ocrtava i sprovodi duboke rezove u javnoj sferi Commonwealtha.
Na neki način, nadzorni odbor djeluje kao neka vrsta posrednika između vlasnika obveznica i vlade i naroda Portorika, sprečavajući neke od najdrakonskih uslova ugrađenih u ugovore o otplati obveznica, koji su sada na čekanju u okviru PROMESA-e i kao pregovori nalik bankrotu. nacrt zakona se nastavlja na sudovima. Jedna takva odredba bi nalagala da vlada vrati obveznice opšte obaveze prije pružanje osnovnih usluga svojim građanima. Iako je otplata još uvijek na čekanju, različite klase vlasnika obveznica sada su uvučene u pravni spor oko toga tko od njih ima pravo na prihod od otočkog poreza na promet, koji je trenutno postavljen na 11.5 posto. Sporazum o restrukturiranju duga koji je odbor odbio bi nalagao da stope automatski rastu kada potražnja padne kako bi se zadovoljila otplata, što znači da bi, zahvaljujući PROMESA-i, manje kupaca moralo plaćati drastično veće račune.
Iako odbor zaista pruža znatan tampon između vlasnika obveznica i Portorika, za mnoge stanovnike ovo tijelo predstavlja samo najočitiju iteraciju kolonijalnog odnosa Sjedinjenih Država prema ostrvu, koje je službeno američki Commonwealth od 1952. godine. Aranžman uzurpira svaki privid lokalne demokratije i oduzima praktički svu moć odlučivanja od ljudi i do tijela koje je potrebno da ima samo jednog portorikanskog člana.
Povjerioci se protive odbora iz vrlo različitih razloga. Osjećajući barem neki nivo oproštenja na horizontu – i općenito frustrirani što je odbor tako brzo prebacio pregovore o dugu na sudove – povjerioci su pokrenuli niz tužbi s ciljem delegitimizacije odbora i povratka većeg dijela svog novca. Cate Long, koja vodi istraživačku službu za vlasnike obveznica Portorika i napisala je nedavni izvještaj za Kongres o statusu PROMESA-e, širila je listu preporuka poslanicima u Washingtonu nakon Irme i Marije, pozivajući Kongres da „razmotri porez zasluge za američke multinacionalne kompanije” i „militarizaciju ostrva kako bi se obezbedila kratkoročna i srednjoročna [trajna] sigurnost”. Lista dalje sugerira da “Kongres … proaktivno zahtijeva da predsjednik Trump smijeni … i zamijeni [odbor] imenovanim administratorom koji ima široka ovlaštenja da izvršava ugovore, koordinira sa saveznim agencijama i nadgleda rekonstrukciju.” U e-poruci za Intercept, Long je napisao: „[Nadzorni odbor] je sedam volontera koji žive širom SAD-a i ne mogu lako da koordiniraju sa svim saveznim agencijama, Kongresom i Bijelom kućom. Nisu spremni za veličinu obnove Puerta.” Američka vojska, dodala je, “treba dopuniti 15,000 portorikanskih policajaca kako bi održala red i zakon”. Long je također rekla da će preporučiti Kongresu da američke multinacionalne kompanije koje posluju u Portoriku budu u mogućnosti da zapišu 100 posto kapitalnih izdataka "potrebnih za obnovu nakon Marije ili izgradnju novih tvornica u roku od 2-3 godine".
Možda najveća egzistencijalna prijetnja kontrolnoj ploči, na koju gore navedeni dokument upućuje, je tužba koju je pokrenuo vlasnik obveznica hedž fonda Aurelius Capital Management. Podnesena u avgustu, Aureliusova tužba navodi da je odbor zaobišao ustavnu “klauzulu o imenovanjima”, statut koji nalaže da glavne službenike savezne vlade imenuje predsjednik, a zatim ih odobrava Senat. Ukoliko slučaj dobije na snazi, mogao bi vratiti otplatu duga pod uslovima kreditora.
Povjerioci imaju dobar razlog da budu nervozni. "U ovom trenutku," kaže izvršni direktor Jubilee USA Eric LeCompte, "nijedan investitor u dug Portorika ne bi trebao misliti da će dobiti bilo kakav povrat u bliskoj budućnosti."
Kontroverzno, Jubilee USA je podržao PROMESA-u prije njenog usvajanja prošlog ljeta, što je izazvalo tenzije između grupe i drugih organizacija civilnog društva koje se slažu protiv te mjere. Kao iu sličnim pregovorima o dugu, Jubilee USA sada poziva na otkazivanje uz potpuno restrukturiranje duga Portorika, i pomno prati dešavanja tamo i u Washingtonu.
„Sada kada su se uragani dogodili i mi razumijemo nivo razaranja koji se dogodio na ostrvu, proces bankrota koji je na snazi pod Swainom sada mora uzeti u obzir ovu novu realnost“, kaže mi LeCompte. “Za Portoriko, to znači mnogo veću frizuru nego što smo prije očekivali.”
Prema LeCompte-u, postoji nekoliko načina na koje bi se oprost ili otkazivanje mogli odigrati. Osim potpunog oprosta, jedna ideja koja je popularna čak i među nekim vlasnicima obveznica je prepakivanje bilo kakvog preostalog duga u obveznicu koja bi bila otplaćena tek kada Portoriko pređe određeni prag rasta BDP-a. Manje vjerojatan scenario - iako je jedan LeCompte savjetovao da se obratite, i sam Trump je možda sugerirao - mogao bi vidjeti kako Kongres donosi paket pomoći za vlasnike obveznica, ulivajući federalna sredstva u nadoknadu njihovih gubitaka. Još jedno sredstvo za povjerioce, kaže mi, "pokušava natjerati Kongres da izmijeni ili promijeni zakon PROMESA-e kako bi se razvlastio proces stečaja."
LeCompte, međutim, kaže da su signali sada jači nego što su ikada bili za otkazivanje ili duboko oproštenje - zahvaljujući i Marijinoj devastaciji i aktivnom pritisku portorikanskih organizatora tamo i u dijaspori. „U finansijskoj krizi polako ubijate ljude“, kaže on, „Kada udare ovi uragani — kada nema struje i struje — gledate kako ljudi brzo ubijaju“.
Ispravka: 4. oktobar 2017, 2:11
Ranija verzija ove priče netačno je navela da je Portoriko službeno američki Commonwealth od 1898. Portoriko je postao Commonwealth 1952. godine.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati