Michał Kalecki je izveo ovaj odnos dijeleći cijelu ekonomiju u dvije grupe: radnike, koji zarađuju samo plaće i kapitaliste, koji zapošljavaju radnike da bi zaradili profit. Pretpostavlja se da je privreda zatvoren sistem i da nema javnog sektora.
Iz ovih pretpostavki Kalecki izvodi sljedeći identitet:
P + W = CP +CW + I
gdje je P obim bruto dobiti (profit plus amortizacija), W je obim ukupnih plata, CP je potrošnja kapitalista, CW je potrošnja radnika, a I je bruto investicija koja je uložena u privredu.
Ako pretpostavimo da radnici ne štede, tj.
W = CW
dobijamo,
P=CP + I
Ovo pokazuje da je profit koji kapitalisti zajedno ostvaruju zbir njihove potrošnje plus ulaganja koju čine.
Kalecki je ovo primenio na zatvorenu nacionalnu ekonomiju, ali ovaj sadašnji model se bolje uklapa u sadašnju globalnu ekonomiju u kojoj se eliminiše intervencija i uticaj države.
Globalni radnici uglavnom postoje u zemljama trećeg svijeta, ali pošto je globalna ekonomija ekonomija bez granica, podstrukture poput trećeg svijeta postoje čak iu prvom svijetu, kao geti u Londonu, Parizu i New Yorku, slično zvaničnim zabranjenim područjima u Južnoj Africi.
Kapitalisti uglavnom postoje u prvom svijetu, u mjestima poput Londona, Pariza, New Yorka, Ženeve itd., ali pošto se radi o globaliziranoj ekonomiji oni postoje i u najsiromašnijim od siromašnih mjesta poput Somalije, Indonezije, Indije, Kine. Kapitalisti su globusi pa mogu skakati iz jedne zemlje u zemlju u potrazi za boljim skupom radnika.
Tradicionalno, poljoprivredno tržište radi van velikih kapitalističkih tržišta. Međutim, poljoprivrednici se takođe mogu smatrati radnicima u smislu da su njihove plate skoro iste kao i potrošnja. Poljoprivreda je takođe na ivici da poprimi globalne dimenzije i ima potencijal da stvori globalnu nestašicu hrane u Africi i Indiji. Notarski usjevi kao što su šećerna trska, pamuk, čaj, kafa itd. također će se povećati, uzrokujući globalnu nestašicu hrane.
Tok ulaganja u nekapitalističke zemlje trećeg svijeta stvara nova tržišta koja mogu proširiti nove puteve za ostvarivanje profita. Međutim, kako je istakao Kalecki, nesrećni aspekt kapitalizma je to što tok investicija i posljedičnih profita povezanih s njim povećava cijenu materijalnih dobara i na taj način smanjuje potencijal profita na zrelim kapitalističkim tržištima, što ih dovodi u krizu. Kriza se privremeno prevazilazi invazijom i pretvaranjem nekapitalističkih tržišta u kapitalistička, odnosno eksploatacijom neiskorištenih prirodnih i mineralnih resursa i dovođenjem pod globalna tržišta bez granica. Naravno, sve ovo pada na nulu, na kraju, kada ovi novoeksploatisani regioni sveta sazriju u potpuno razvijeno kapitalističko tržište, jer će izgubiti svoj potencijal da ostvare veći profit.
Baš kao što kapitalizam djeluje globalno i prodire kroz različite kulture, on također djeluje dublje u ljudsku psihu dok traži novije puteve da pretvori druge do sada neiskorištene nematerijalne aspekte kao što su zdravlje, obrazovanje, brak, izlasci i druge društvene interakcije u tržišne proizvode. Farmaceutske i druge takve kompanije pokušat će iskoristiti novije društvene platforme putem interneta, prodirući dublje na svoja tržišta.
Da bi preživjeli, akteri kapitalizma će isprobati sve moguće puteve. Na nivou uprave strategija je da se sve više aktera okreće radnicima uz istovremeno povećanje plata menadžmenta. Ovo stvara lojalan skup menadžera. Time se stvara nejednakost između kapitalista i radnika. Velike korporacije finansiraju nevladine organizacije (NVO) da rade sa siromašnim radnicima kako bi ublažile mogućnost pobune, dok u isto vrijeme nevladine organizacije rade na obezbjeđivanju sigurnosne mreže za siromašne kada se odbace sve socijalne usluge u državnom vlasništvu. Kada se pobuna utiša, velike korporacije će povući sva sredstva za nevladine organizacije koje će ostati visoko i suhe. Radnici će se polako naviknuti na svoju bijedu. Biće predložene novije teorije koje će pokazati da su svi ovi dispariteti opravdani time što će pokazati da postoji neki genetski uzrok. Hinduizam može biti od veće pomoći od genetike ako počnu vjerovati u karmu i grijehe prethodnog rođenja kao opravdanje svih ovih nejednakosti.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati