"Kada Džordž Buš kaže "ili si sa nama, ili si sa teroristima", možemo da kažemo "Ne, hvala." Možemo mu dati do znanja da ljudi sveta ne moraju da biraju između zlonamernog Mikija Mausa i Ludi Mule. Naša strategija treba da bude ne samo da se suprotstavimo carstvu, već da ga opsadimo. Da ga lišimo kiseonika. Da ga osramotimo. Da mu se rugamo. Našom umetnošću, našom muzikom, našom književnošću, našom tvrdoglavošću, našim radost, naš sjaj, naša čista nemilosrdnost — i naša sposobnost da ispričamo svoje priče. Priče koje se razlikuju od onih u koje nam je ispran mozak da povjerujemo. Korporativna revolucija će se urušiti ako odbijemo kupiti ono što prodaju — njihove ideje ,njihova verzija istorije,njihovi ratovi,njihovo oruzje,njihov pojam neminovnosti.Zapamtite ovo:Nas je mnogo a njih malo.Njima smo potrebniji nama nego nama njima.Ne samo da je drugi svet moguć,ona je na putu. U mirnom danu, ako pažljivo slušate, možete čuti njeno disanje."
– Arundati Roj, "Confronting Empire", Govor na Svjetskom socijalnom forumu, Porto Alegre, Brazil, 27. januar 2003.
.
Ko je Arundati Roj?
Arundhati Roy je izuzetno talentovani indijski romanopisac, esejista i aktivista za socijalnu pravdu. Dobitnica je brojnih nagrada, uključujući i Nagrada Booker, za njene radove kao što su Bog malih stvari, kao i za njeno zagovaranje socijalne pravde. Njen najnoviji rad, Bilješke na terenu o demokratiji: slušanje skakavaca, dostupan je kod američkog socijalističkog izdavača Haymarket Books.
.
Za šta je optužen Arundati?
Arundhati Roy je optužena prema antidemokratskom indijskom zakonu iz 1948. poznatom kao Zakon o pobuni (Član 124A indijskog krivičnog zakona). Kod glasi:
“Pobuna. Ko god riječima, bilo izgovorenim ili napisanim, ili znakovima, ili vidljivim predstavljanjem, ili na neki drugi način, izazove ili pokuša da dovede u mržnju ili prezir, ili uzbuđuje ili pokuša da izazove nezadovoljstvo prema Vladi ustanovljenoj zakonom u Indiji, biće kažnjava se kaznom doživotnog zatvora, uz koju se može dodati novčana kazna, ili kaznom zatvora do tri godine, uz koju se može dodati novčana kazna, ili novčanom kaznom”. Obrazloženje 3 glasi: „Komentari koji izražavaju neodobravanje administrativne ili druge radnje Vlade bez uzbuđivanja ili pokušaja izazivanja mržnje, prezira ili nezadovoljstva, ne predstavljaju prekršaj prema ovom odjeljku“.
Dakle, za šta je ona tačno optužena? U osnovi, optužena je za "antiindijski govor". Konkretno, optužena je da je to rekla Kašmir nije sastavni dio Indije. Kašmir je autonomna regija na sjeverozapadnom indijskom potkontinentu, na koju polažu pravo i Indija i Pakistan (na dijelove polaže i Kina). Kao rezultat toga, region je jedno od najnaoružanijih područja na svijetu.
Video zapise sa govora o kojem je riječ možete pogledati ovdje:
Dana 27. novembra 2010. godine, Arundhati Roy je odgovorila na ove smiješne i antidemokratske optužbe o "butničkim" aktivnostima indijske vlade. Njen odgovor je objavljen na web stranici američkog izdavača Haymarket Books:
Moja reakcija na današnju sudsku naredbu kojom se nalaže policiji Delhija da podnese FIR protiv mene zbog vođenja rata protiv države: Možda bi i oni trebali posthumno podnijeti tužbu protiv Jawaharlala Nehrua:
Evo šta je rekao o Kašmiru
Indian Pledges
1. U svom telegramu premijeru Pakistana, indijski premijer Pandit Jawaharlal Nehru rekao je: „Želio bih jasno reći da pitanje pomoći Kašmiru u ovoj vanrednoj situaciji nije osmišljeno ni na koji način da utiče na državu da pristupi Indiji. Naš stav koji smo više puta iznosili u javnost je da se o pitanju pristupanja bilo koje sporne teritorije ili države mora odlučivati u skladu sa željama ljudi i mi se pridržavamo tog stava”. (Telegram 402 Primin-2227 od 27. oktobra 1947. premijeru Pakistana sa ponavljanjem telegrama upućenom premijeru UK).
2. U drugom telegramu premijeru Pakistana, Pandit Nehru je rekao: "Pristupanje Kašmira Indiji prihvatili smo na zahtjev maharadžine vlade i najbrojnije reprezentativne narodne organizacije u državi koja je pretežno muslimanska. Čak i tada je to bilo prihvatio pod uslovom da, čim se uspostavi red i zakon, narod Kašmira odluči o pitanju pristupanja. Tada im je otvoreno da pristupe bilo kojoj Dominioni." (Telegram br. 255 od 31. oktobra 1947. godine).
3. U svom emitovanju naciji preko All India Radio 2. novembra 1947., Pandit Nehru je rekao: „Želimo da ništa ne finaliziramo u trenutku krize i bez pune mogućnosti da se ljudima u Kašmiru pruži Na njima je na kraju da odluče —— I dozvolite mi da pojasnim da je naša politika bila da tamo gdje postoji spor oko pristupanja neke države bilo kojoj Dominioni, pristupanje moraju izvršiti ljudi te države U skladu sa ovom politikom dodali smo odredbu u Instrument pristupanja Kašmira”.
4. U drugom emitovanju naciji 3. novembra 1947. Pandit Nehru je rekao: "Izjavili smo da o sudbini Kašmira na kraju odlučuje narod. To obećanje dali smo ne samo narodu Kašmira i narodu svijet. Nećemo i ne možemo odustati od njega".
5. U svom pismu br. 368 Primin od 21. novembra 1947. upućenom premijeru Pakistana, Pandit Nehru je rekao: „U više navrata sam izjavio da, čim se uspostavi mir i red, Kašmir treba odlučiti o pristupanju putem plebiscita ili referenduma pod međunarodnog pokroviteljstva kao što su Ujedinjene nacije".
6. U svojoj izjavi u indijskoj konstitutivnoj skupštini 25. novembra 1947., Pandit Nehru je rekao: "Da bismo uspostavili našu vernu veru, sugerisali smo da, kada se ljudima pruži prilika da odlučuju o svojoj budućnosti, to treba da se uradi pod nadzorom nepristrasnog suda kao što je Organizacija Ujedinjenih nacija. Pitanje u Kašmiru je da li nasilje i gola sila treba da odlučuju o budućnosti ili o volji naroda".
7. U svojoj izjavi u indijskoj Ustavotvornoj skupštini 5. marta 1948. Pandit Nehru je rekao: „Čak i u trenutku pristupanja, dali smo sve od sebe da damo jednostranu izjavu da ćemo se pridržavati volje naroda Kašmira kao što je proglašeno na plebiscitu ili referendumu. Insistirali smo dalje da Vlada Kašmira mora odmah postati narodna vlada. Mi smo se cijelo vrijeme pridržavali tog stava i spremni smo imati plebiscit uz svaku zaštitu poštenog glasanja i pridržavati se odluke naroda Kašmira".
8. Pandit Nehru je na svojoj konferenciji za novinare u Londonu 16. januara 1951., kako je izvijestio dnevni list "Statesman" 18. januara 1951., izjavio: "Indija je više puta nudila da radi s Ujedinjenim nacijama razumne mjere zaštite kako bi omogućila narodu Kašmira da izraze svoju volju i uvek je spreman da to uradi.Uvek smo od pocetka prihvatali ideju da narod Kašmira odlučuje o svojoj sudbini referendumom ili plebiscitom.U stvari, ovo je bio naš predlog mnogo pre nego što su Ujedinjene nacije ušle u sliku Konačno, konačnu odluku o nagodbi, koja mora doći, prije svega treba donijeti narod Kašmira, a drugo, direktno između Pakistana i Indije. Naravno, mora se imati na umu da mi (Indija i Pakistan) imamo već postigli veliki dogovor. Mislim da su mnoge osnovne karakteristike izbačene. Svi smo se složili da je narod Kašmira taj koji mora sam odlučiti o svojoj budućnosti spolja ili iznutra. Očigledna je činjenica da čak i bez našeg sporazuma nijedna zemlja neće zadržati Kašmir protiv volje Kašmira”.
9. U svom izvještaju Komitetu indijskog kongresa od 6. jula 1951., objavljenom u Statemanu, New Delhi 9. jula 1951., Pandit Nehru je rekao: "Kašmir se pogrešno smatrao nagradom za Indiju ili Pakistan. Čini se da ljudi zaboravljaju da Kašmir nije roba za prodaju ili razmjenu. On postoji individualno i njegovi ljudi moraju biti konačni arbitri njihove budućnosti. Danas ovdje borba donosi plodove, ne na bojnom polju već u umovima muškarci“.
10. U pismu od 11. septembra 1951., upućenom predstavniku UN-a, Pandit Nehru je napisao: „Vlada Indije ne samo da potvrđuje svoje prihvatanje principa da će pitanje nastavka pristupanja države Džamu i Kašmir Indiji biti odlučio demokratskom metodom slobodnog i nepristrasnog plebiscita pod okriljem Ujedinjenih naroda, ali je zabrinut da se što prije stvore uslovi potrebni za takav plebiscit”.
11. Kao što je izvijestila Amrita Bazar Patrika Calcutta, 2. januara 1952. godine, odgovarajući na pitanje dr. Mookerdžija u indijskom zakonodavstvu o tome šta će Kongresna vlada učiniti oko jedne trećine teritorije koju još drži Pakistan, Pandit Nehru je rekao: " nije vlasništvo ni Indije ni Pakistana.Pripada narodu Kašmira.Kad je Kašmir prišao Indiji, jasno smo stavili do znanja vođama naroda Kašmira da ćemo se na kraju pridržavati presude njihovog plebiscita.Ako nam kažu da odem, ne bih oklijevao da dam ostavku. Mi smo to pitanje iznijeli Ujedinjenim nacijama i dali casnu rijec za mirno rijesenje. Kao velika nacija ne mozemo se vratiti na to. Ostavili smo pitanje za konacno resenje narodu Kašmira i odlučni smo da se pridržavamo njihove odluke".
12. U svojoj izjavi u indijskom parlamentu 7. avgusta 1952. Pandit Nehru je rekao: „Dozvolite mi da jasno kažem da prihvatamo osnovnu tvrdnju da će budućnost Kašmira konačno biti odlučena dobrom voljom i zadovoljstvom njenog naroda. dobra volja i zadovoljstvo ovog parlamenta nije od značaja po ovom pitanju, ne zato što ovaj parlament nema snage da odlučuje o pitanju Kašmira, već zato što bi bilo kakvo nametanje bilo protiv principa koje ovaj parlament drži. Kašmir je veoma blizu naše umove i srca i ako nekim dekretom ili nepovoljnom srećom, prestane biti dio Indije, to će za nas biti ključ, bol i muka. Ako, međutim, narod Kašmira ne želi ostati s nama, neka odu svim sredstvima.Nećemo ih držati protiv njihove volje, ma koliko nam to bilo bolno.Želim naglasiti da samo narod Kašmira može odlučiti o budućnosti Kašmira.Nije da imamo samo rekao da je Ujedinjenim nacijama i narodu Kašmira to naše uvjerenje koje je potvrđeno politikom koju smo vodili, ne samo u Kašmiru nego i svuda. Iako je ovih pet godina značilo mnogo problema i troškova i uprkos svemu što smo uradili, rado bismo otišli kada bi nam bilo jasno da narod Kašmira želi da odemo. Koliko god bili tužni zbog odlaska, nećemo ostati protiv želja ljudi. Nećemo im se nametati na bajonetu”.
13. U svojoj izjavi u Lok Sabhi od 31. marta 1955., objavljenoj u Hindustan Times New Delhi 1. aprila 1955., Pandit Nehru je rekao: "Kašmir je možda najteži od svih ovih problema između Indije i Pakistana. Također trebamo zapamtiti da Kašmir nije nešto što bi trebalo da se povezuju između Indije i Pakistana, ali ima svoju dušu i sopstvenu individualnost. Ništa se ne može učiniti bez dobre volje i pristanka naroda Kašmira."
14. U svojoj izjavi u Vijeću sigurnosti dok je učestvovao u debati o Kašmiru na 765. sastanku Vijeća sigurnosti 24. januara 1957., indijski predstavnik g. Krishna Menon je rekao: „Što se nas tiče, ne postoji nijedan riječ u izjavama koje sam dao u ovom vijeću što se može protumačiti kao da nećemo poštovati međunarodne obaveze. Želim da kažem u svrhu zapisnika da nema ništa što je rečeno u ime Vlade Indije što u najmanjoj mjeri ukazuje na to da će Vlada Indije ili Unija Indije obeščastiti sve međunarodne obaveze koje je preuzela". – Arundati Roj, 27. novembar 2010
.
Zašto je Arundati napadnut?
Sve kapitalističke vlade se plaše otpora i „prijetnje dobrog primjera“, posebno inspirativnih pisaca poput Arundatija Roja. Nacionalne države kontroliraju teritorije koje naseljavaju ljudi različitih religija, etničkih grupa, kultura i zajednica, a proces "integracije" i "asimilacije" različitih grupa u "jedinstvenu nacionalnu državu" nikada nije lijep. Umjesto međukomunalističkih i plurikulturalnih odnosa, kapitalističke vlade iskorištavaju kulturne razlike kako bi podijelile stanovništvo i spriječile ga da ustane protiv vladajućih klasa koje dominiraju čitavim stanovništvom kroz kontrolu bogatstva i resursa.
Arundati Roy je napadnut precizno jer je dugogodišnji zagovornik nenasilnih društvenih pokreta koji imaju za cilj da preuzmu vlast od korporacija i zato što ne moralizira protiv različitih oblika otpora koji se dešavaju širom indijskog potkontinenta, od nenasilnih društvenih pokreta do oružanih pokreta kao što su Naksaliti (vidi Arundati Roy's sjajan "Šetnja sa drugovima", PDF pamflet formatiran od strane Socijalističke organizacije Puta slobode / Organizacije Socialista del Camino para la Libertad (FRSO/OSCL). Ukratko, Arundhati Roy je heroj naroda i neprijatelj korporacija i države.
.
Članci i ažuriranja o Arundatijevom slučaju, uključujući kontekst o Kašmiru (napomena: nisu svi iz progresivnih/nezavisnih medijskih izvora)
- NAJNOVIJE VIJESTI!: "WikiLeaks: Indijska vlada mučila Kašmirske zatvorenike; Mučenje široko rasprostranjeno u Kašmiru“, (BBC).
- "Sudija ignorira ključnu presudu u slučaju Roy Sedition“, (Times of India).
- "Slučaj registrovan protiv Arundatija, Geelanija“, (Hindu).
(Emisija Al Jazeere English Fault Lines s Arundhati Roy, 5. maja 2010.)
.
Pronađite ambasadu ili konzulat lokalne indijske vlade i poduzmite akciju! (Razmislite o organiziranju demonstracije ili akcije. Ako ćete pisati indijskoj vladi, razmislite o tome da pišete sve ove diplomate!):
- Chicago, Illinois, SAD: Generalni konzulat Indije, Čikago | 455 North City Front Plaza Drive (NBC Tower Building), Suite 850, Čikago, IL 60611 | Tel: (312)-595-0405 Fax: (312)-595-0417/18 | Email: [email zaštićen] | Generalni konzul: gđa. Mukta Dutta Tomar.
- Hjuston, Teksas, SAD: Generalni konzulat Indije, Houston | 1990, Post Oak Boulevard, Suite 600, Hjuston, TX 77056 | Tel: (713)-626-2148/49 | Fax: (713)-626-2450 E-mail: [email zaštićen] | Generalni konzul: G. Sanjiv Arora.
- Njujork, Njujork, SAD: Generalni konzulat Indije, New York | 3 East 64th Street (Between 5th and Madison Avenues), Njujork, NY 10065 | Tel: (212) 774-0600 | Fax: (212) 861-3788 | Obrazac e-pošte | Generalni konzul: Gospodin Prabhu Dayal.
- San Francisko, Kalifornija, SAD: Generalni konzulat Indije, San Francisco | 540 Arguello Boulevard, San Francisko, Kalifornija 94118 SAD | Generalna linija: (415) 668-0662; (415)668-0683 | Fax: (415) 668-9764 ; (415) 668-2073 | Obrazac e-pošte | Generalni konzul: gđa. Susmita Gongulee Thomas.
- Washington, D.C., SAD: Ambasada Indije, Washington, D.C. | 2107 Massachusetts Avenue, Vašington, D.C. 20008 SAD | Tel: (202) 939 7000 | Fax: (202) 265 4351 | Email: [email zaštićen] | Ambasadorka: Gospođa Meera Shankar.
.
Neka djela Arundatija Roja:
Bilješke na terenu o demokratiji: slušanje skakavaca, NOVO!, izdao Haymarket Books.
"Dođi septembar" (video).
"Confronting Empire" (video), ili PDF datoteka.
"Šetnja sa drugovima" (PDF fajl pamflet formatiran od strane Socijalističke organizacije puta slobode / Organización Socialista del Camino para la Libertad (FRSO/OSCL)).
.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati