Izvor: The Guardian
Postojao je val medijske pokrivenosti ovog ljeta o porastu ubistava širom Sjedinjenih Država, a pažnja je često bila usmjerena na isto političko pitanje: hoće li Amerikanci i dalje htjeti povući sredstva ili čak reformirati policiju ako je "nasilni zločin" u porastu?
Anksioznost zbog nasilnog kriminala često se koristi za pobjedu na izborima. Policija i političari rutinski dijele obmanjujuće statističke podatke o kriminalu izvan konteksta kako bi unaprijedili svoje ciljeve. Strah od porasta kriminala se decenijama koristio i za podrivanje protesta crnaca za građanska prava. Stoga je važno zapitati se: da li je ovo povećanje ubistava zaista značajno? I koliko ima dokaza za bilo koje od objašnjenja zašto se broj ubistava povećava?
Brojevi
Nakon decenija primarnog pada ukupnog broja ubijenih ljudi, stručnjaci za kriminal kažu da očekuju da će 2020. označiti najveći jednogodišnji nacionalni skok ubistava od kada je nacionalna statistika kriminala počela da se objavljuje 1960-ih.
Preliminarna vladina procjena pokazuje a 25% jednogodišnje povećanje ubistava 2020. godine nekim većim gradovima, broj ubistava je ostao viši nego inače do prvih meseci 2021.
Iako zvanični nacionalni podaci o kriminalu neće biti objavljeni mjesecima, neki trendovi su jasni. Prema preliminarnim podacima FBI-a, porast ubistava 2020. dogodio se u gradovima i mjestima svih veličina, od onih s manje od 10,000 stanovnika do onih s više od milion stanovnika.
Porast ubistava se vjerovatno preveo u ubijeno još 4,000 do 5,000 ljudi u cijeloj zemlji u odnosu na prethodnu godinu, prema ranim procjenama.
Bila je to posebno teška godina za gradove u kojima nikada nije došlo do smanjenja nasilja vatrenim oružjem u skladu sa ukupnim nacionalnim trendom. Philadelphia i St Louis vratili su se blizu svojih istorijskih maksimuma po broju ljudi ubijenih u jednoj godini, prema podacima Philadelphia Inquirer a St Louis Post-Dispatch. Čikago, u kojem je broj ubistava pao ispod 500 početkom 2010-ih, skočio je na 770 u 2020. godini, iako ne na istorijski maksimum iz 1974. od 970 ubistava, prema podacima Chicago Tribune.
Nije potrebno ogromno brojčano povećanje ubistava da bi se pretočilo u veliki procenat povećanja stope ubistava u gradu. Čikago, grad od 2.7 miliona ljudi, vidio je 300 više ubijenih ljudi u 2020. nego 2019. i više od 1,000 dodatnih pucnjava bez smrtnog ishoda, prema podacima AmericanViolence.org.
Njujork, grad od 8 miliona ljudi, zabilježio je porast od oko 150 ubistava i 700 pucnjava koje nisu bile fatalne.
U manjim gradovima zabilježen je manji ukupni porast: Oakland i Minneapolis, koji imaju populaciju od oko 400,000 ljudi, svaki je doživio porast ubistava za oko 30 dodatnih ljudi ubijenih prošle godine, i između 100 i 270 dodatnih pucnjava bez smrtnog ishoda.
Pa ipak, čak i nakon procjene 25% jednogodišnje povećanje u ubistvima, Amerikanci sveukupno imaju mnogo manje šanse da budu ubijeni danas nego što su bili 1990-ih, a stopa ubistava u velikim gradovima je i dalje blizu polovine onoga što je bilo pre četvrt veka.
U New Yorku je 2,200. godine bilo više od 1990 ubistava u jednoj godini, u poređenju sa 468 prošle godine, prema podaci o gradu. U široj slici, to je a pad od skoro 80%..
U Los Anđelesu je bilo više od 1,000 ubistava godišnje početkom 1990-ih, u poređenju sa manje od 350 ubistava prošle godine.
Šta znamo i šta ne znamo
Čini se da je povećanje broja ubistava prvenstveno uzrokovano rastućim nasiljem iz vatrenog oružja, a neprofitna organizacija Gun Violence Archive izvještava o skoro 4,000 dodatnih ubistava iz vatrenog oružja širom zemlje u 2020. u odnosu na godinu prije.
Ali ono što se dešava sa ubistvima nije dio nekog šireg "talasa kriminala". U stvari, mnogi zločini, od krađe preko pljački do silovanja, pali su tokom pandemije i nastavili da opadaju tokom prvih nekoliko mjeseci 2021. „Zločin“ ne raste. Čak je i šira kategorija „nasilnog kriminala“ porasla samo za oko 3% prošle godine, prema preliminarnim podacima FBI-a iz velikog broja gradova. Naročito se povećao broj ubistava, čak i kada su drugi zločini opali.
Rani podaci također sugeriraju da se porast ubistava ne događa nasumično, već da je veliki dio dodatnog nasilja grupiran u siromašnim četvrtima u boji koje su se već borile s većim stopama nasilja od oružja prije pandemije, kaže Richard Rosenfeld, kriminolog koji je autor više nacionalnih izvještaja o trendovima kriminala i nasilja.
“Sve što znamo sugerira da se porast ubistava dešava upravo u naseljima gdje su ubistva tradicionalno koncentrisana”, rekao je. “Ono što ne vidimo je širenje ubistava.”
Nacionalni demografski podaci za ljude ubijene 2020. još nisu dostupni. No, vjerovatno je da su značajan dio žrtava ubistava bili crni Amerikanci, u isto vrijeme da su crni Amerikanci pateli od nesrazmjerne stope zaraze i smrti Covid-19, kao i da su svjedočili posljedicama globalne pobune protiv policijskih ubistava nenaoružanih crnaca. ljudi.
Razlozi za povećanje
Nijedan pojedinačni narativ nikada ne može objasniti dinamiku nasilja u jednom gradu, a još manje u cijeloj zemlji. Fatalno nasilje je relativno rijetko i često intenzivno lično: prema podacima FBI-a, mnoge američke žrtve ubistava znaju njihove ubice. Nacionalni podaci o kriminalu obično su samo zbir niza kontradiktornih, izuzetno lokalnih trendova kriminala.
Ali postoje neki dokazi da su nacionalni faktori, uključujući mnoge stresove i poremećaje pandemije, možda odigrali ulogu u povećanju broja ubistava 2020. Porast je bio "široko rasprostranjen", rekao je Rosenfeld. U an analiza trendova kriminala u velikim gradovima za neprofitno Vijeće za krivično pravosuđe, “Pronašli smo vrlo malo gradova koji nisu doživjeli prilično značajan porast ubistava tokom 2020. godine”, rekao je.
Stope ubistava bile su veće tokom svakog mjeseca 2020. čak i prije gašenja vezanih za pandemiju počela je u martu, pokazala je analiza. Međutim, u junu je došlo i do "strukturalnog prekida" podataka, što ukazuje na "veliko, statistički značajno povećanje" stope ubistava, otprilike u isto vrijeme kada i masovni protesti koji su uslijedili nakon ubistva Georgea Floyda.
Do sada postoji mnogo političke retorike, a relativno malo podataka ili čvrstih dokaza o tome koliko su značajno različiti faktori mogli doprinijeti povećanju u 2020.
Uz globalnu pandemiju i veliki protestni pokret protiv policijskog nasilja i sistemskog rasizma, SAD su doživjele historijski porast prodaje oružja tokom 2020.
A preprint studija istraživači sa Univerziteta u Kaliforniji, Davis, koji još nije recenzirao, sugerirali su da je porast kupovine oružja tokom prvih mjeseci pandemije povezan s skoro 8% porast nasilja vatrenim oružjem od marta do maja, ili 776 dodatnih smrtonosnih i nefatalnih povreda iz pucnjave širom zemlje. Istraživači su otkrili da su države koje su imale niži nivo nasilnog kriminala prije Covida vidjele jaču vezu između dodatne kupovine oružja i većeg nasilja.
Grupe u zajednici kažu da ih je na to natjerala pandemija programi za prevenciju zatvarača, i stvorio ogromne izazove za rad prekidaci nasilja, koji se oslanjaju na bliske odnose i lične intervencije s ljudima u opasnosti od pucanja ili upucavanja.
Mnoge političke tvrdnje o porastu ubistava fokusiraju se na pro- i antipolicijsko raspoloženje, te na budućnost kontroverznih napora da se javni dolari preusmjere sa policijskih uprava na programe prevencije nasilja u zajednici.
Neki policijski zvaničnici i njihovi saveznici su tvrdili da su prošloljetni veliki, nestabilni protesti protiv policijskog nasilja preusmerila policijska sredstva i pažnju daleko od svojih normalnih patrola, i sugerisali su da bi demoralisani, ljuti policajci mogli biti manje proaktivni ili efikasni u suočavanju sa nasilnim kriminalom.
Ali Jeff Asher, kriminalistički analitičar koji opširno piše o trendovima ubistava, ispitao je 60 gradova i nije pronađena korelacija između broja protesta Black Lives Matter i povećanja broja ubistava u gradu.
Rosenfeld je upozorio da svako objašnjenje za povećanje broja ubistava u fokusu policije mora objasniti zašto bi promjena utjecala samo na ozbiljno i smrtonosno nasilje.
„Većina kriminala je smanjena, uključujući većinu krivičnih, teških zločina“, rekao je on. „Ako je argument de-policije tačan, zašto je uticao samo na porast nasilja, a ne na drugi ulični kriminal?“
Pokušaj povezivanja promjena u načinu na koji je policija djelovala s političkim protestima nakon ubistva Georgea Floyda također je imao manje smisla od gledanja na velike poremećaje u operacijama zbog Covid-19, tvrdi on.
"Ako je došlo do značajne depolicije, osumnjičeni broj jedan je pandemija", rekao je.
Iako su se povećane stope ubistava nastavile početkom 2021. u nekim gradovima, dodao je Rosenfeld, čini se da se povećanje već usporava.
“Ne očekujem da će stope ubistava dostići nivoe ovog ljeta koji su bili prošlog ljeta”, rekao je on.
'Ljudi ne Želim razumjeti'
Za Amerikance koji su godinama radili na smanjenju nasilja nad oružjem na nivou zajednice, reakcija medija na porast ubistava je duboko frustrirajuća.
„Možda je došlo do povećanja u 2020. godini, ali to nije ono što su mediji prikazali: oni su to prikazali kao 'Sranje s udica'”, rekao je DeVone Boggan, osnivač Advance Peacea, a strategija intervencije protiv nasilja u zajednici prvi put razvijen u Richmondu u Kaliforniji.
U gradu Bay Area zabilježena je stopa ubistava oružjem pad za skoro 70% tokom protekle decenije. U 2020. u gradu je zabilježen skroman porast ubistava sa 22 osobe ubijen te godine u poređenju sa 17 godina ranije.
"Ta povećanja koja je grad imao su nesretna, ali nisu tako visoka kao prije strategija poput naše."
“Ljudi ne žele razumjeti nivo nevolje, tuge, traume i destabilizacije, kako ekonomske tako i socijalne, koje su crnačke zajednice morale da pretrpe u ovoj globalnoj pandemiji koja se pojavljuje jednom u generaciji”, rekao je pastor Michael McBride, izvršni direktor od Live Free USA, nacionalne organizacije za zastupanje. McBride je skoro deceniju radio na raskrsnici reforme krivičnog pravosuđa i prevencije nasilja od oružja.
“Način na koji pokrivamo smrt u Americi je uvijek drugačiji kada su žrtve crnci, a upravo sada bi trebalo da govorimo o viktimizaciji crnačkih žrtava i zajednice, a ne o 'stopi kriminala'.”
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati