Sredinom juna predsjednici Sjevernog trougla (Gvatemala, Honduras i El Salvador) susreli su se s američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom, državnim sekretarom Rexom Tillersonom i ministrom za unutrašnju sigurnost Johnom Kellyjem u bazi Južne komande Sjedinjenih Država u Majamiju, Florida za Konferenciju o prosperitetu i sigurnosti u Centralnoj Americi. Predsjednicima su se pridružili i meksički predsjednik Enrique Peña Nieto, te kolumbijski predsjednik Huan Manuel Santos. Njihov sastanak je razmatrao načine za transformaciju Savez za prosperitet, paket politika iz 2014. koji je od tada oblikovao odnose između SAD-a i Centralne Amerike.
Rezultati njihovog sastanka uključivali su planove za povećanje militarizacije Centralne Amerike uz dalje otvaranje regiona za strane investicije. Njihov projekat uključuje smanjenje američke pomoći regionu za otprilike 300 miliona dolara, uz borbu protiv trgovine drogom. Opšti pristup odražava model Plana Kolumbija, koji je prvobitno primijenila administracija Billa Clintona 1990-ih i nastavljen do danas u iznosu od milijardi dolara.
“U suštini, ovaj plan nastoji pomoći El Salvadoru, Gvatemali i Hondurasu da postignu ono što Kolumbija ima – da povrate kontrolu nad teritorijom, okončaju ciklus nasilja, korupcije i nekažnjivosti, zadobiju povjerenje investitora i stvore uslove za održiv i inkluzivan ekonomski rast. “, napisali su Tillerson, Kelly i Luis Alberto Moreno iz Inter-American Development Bank u Op-Ed objavljen u Miami Heraldu.
“Cilj je izazvati pozitivan 'investicioni šok' – posebno u prijeko potrebnu infrastrukturu koja će poboljšati konkurentnost i stvoriti radna mjesta,” dodaju oni.
Ali kritičari tvrde da je Plan Kolumbija, model za ovu politiku Centralne Amerike, samo pogoršao društvene sukobe u zemlji, produžio krvavu militarizaciju i pogoršao sukobe oko zemlje. Kažu struja plan za Sjeverni trokut Centralne Amerike prijeti produbljivati takve krize u Centralnoj Americi, a ne rješavati ih.
„Plan otvara zemlju za više investicija iz transnacionalnih kompanija“, rekao je Jesús Hernández, profesor političkih nauka na Univerzitetu Rafael Landívar u Quetzaltenangu, Gvatemala. Ka slobodi. “To znači razvoj za kompanije, i više ulaganja u projekte, ali sve to malo doprinosi razvoju zajednica, a samo će dovesti do veće eksploatacije radnika, a malo doprinosi rješavanju uzroka migracija.”
Kao primjer neuspjeha stranih direktnih investicija, Hernández navodi slučaj Rudnik Marlin u Gvatemali, koju vodi kanadska kompanija Goldcorp. Eksploatacija otvorenog rudnika naišla je na snažan protest zbog uticaja koji bi rudnik imao na vodu i zemljište zajednice. Nakon više od decenije rada, rudarski projekat je doveo do kontaminacije izvora vode u zajednici i ostavio zemlju uplašenu i nesposobnu za proizvodnju usjeva.
„Širenje hidroelektričnih projekata i rudarstva samo je doprinijelo sukobu u zajednicama, a zajednice na kraju postaju siromašnije“, rekao je Hernández. „Šta se promijenilo nakon jedanaest godina rudnika Marlin u San Markosu? Ništa. To je samo donijelo migraciju iz regiona.”
Plan ispunjen lokalnom frustracijom
Nedavna Konferencija o prosperitetu i sigurnosti u Centralnoj Americi dočekana je frustracijom od strane Ureda javnog tužioca Gvatemale, pošto su predstavnici ureda izostavljeni sa sastanaka, uprkos njihovoj ključnoj ulozi u implementaciji plana.
"Ovo izaziva zabrinutost na regionalnom nivou da se radi na važnoj inicijativi, kao što je Plan u kojem učestvuju druga dva državna tužioca El Salvadora i Hondurasa, a nažalost nema učešća Ministarstva za javnost Gvatemale", rekao je Rotman Pérez, sekretar za politički kriminal gvatemalskog poslanika Vrijeme, gvatemalske dnevne novine.
Čak i prije sastanka, lokalne zajednice u Gvatemali izrazile su zabrinutost zbog plana.
Prvi pilot projekti Alijanse za prosperitet počeli su u septembru 2016. godine u gvatemalskim opštinama Chiquimula, Chiquimula, Momestenango, Totonicapán i Nebaj. Projekti su se prvenstveno fokusirali na obrazovanje i zdravstvo, a realizovale su ih nevladine organizacije. Ali razvojne aspekte plana muče frustracije i optužbe za nedostatak transparentnosti od strane vlasti u opštinama u kojima se provode pilot projekti.
„Shvatili smo da je 2016. godine ovaj plan stigao u naše zajednice“, rekla je Catarina Lynez, iz veća opštine Nebaj. “Ali prečesto ovi planovi stižu [ali] sredstva nikad ne stižu. Opština sve vreme nema pojma šta se dešava sa projektom. Rekli su nam da će imati više komunikacije i više koordinacije sa nama u opštini, ali mi još čekamo. Nema ničega."
Alijansa za prosperitet također izostavlja autoritete autohtonih predaka u izradi plana. Prema riječima predstavnika vlasti predaka Nebaja, oni bi bili spremni da podrže napore u regiji Ixil kada bi organizacije bile voljne da saslušaju njihove želje za razvojem svojih zajednica.
„Ovo nikada ne treba držati u tajnosti“, rekao je Miguel de Leon Ceto, član vlasti urođeničkih predaka Nebaja. “Ako žele pomoći ljudima i donijeti razvoj našim zajednicama, onda bi trebali biti jasni. Nismo protiv razvoja. Mi jednostavno ne želimo da budemo eksperiment Sjedinjenih Država. Mi nismo životinje.”
Produbljivanje militarizacije, rudarstva i raseljavanja
Čak i prije nego što je održana Konferencija o prosperitetu i sigurnosti u Majamiju, plan je stavio naglasak na sigurnost u sjevernom trouglu Centralne Amerike iznad ljudskih prava i razvoja zajednice. To je izazvalo zabrinutost analitičara u regionu.
"To nas je iznenadilo", rekao je Mauricio Garita Gutiérez, bivši ekonomista Svjetske banke, a sadašnji viši ekonomista gvatemalskog istraživačkog instituta, Centralnoameričkog instituta za fiskalne studije. “Kada smo počeli istraživati plan, radilo se o razvoju. Ali onda se sve više radilo o sigurnosti. Na kraju, obezbjeđenje je primalo 60 posto budžeta.”
„Razvoj je otišao u zaleđe“, dodao je.
Koji razvojni napori koji postoje u planu nastavljaju dugogodišnji interes vlade Sjedinjenih Država i obavještajnih agencija za ulazak u regije Gvatemale koje su bogate energetskim, mineralnim i hidrauličkim resursima. Konkretno, plan nastoji povećati direktna strana ulaganja u regionu u odnosu na podršku razvoju zajednice.
"Ljudi su i dalje siromašni, pa napuštaju zemlju u potrazi za 'američkim snom'", rekla je Catarina Lynez, članica vijeća u Nebaju u Gvatemali. “Država nije dala prioritet poštovanju Mirovnog sporazuma. Autohtoni narodi su i dalje marginalizirani, korupcija se nastavlja. Većina autohtonih naroda nije vraćena na svoje zemlje odakle su raseljeni.”
Među ključnim sektorima koje favorizuje Alijansa za prosperitet je proširenje projekata proizvodnje energije, kao što su hidro i geotermalna energija. To navodi Stejt department među željenim ishodima plana je „potpuna implementacija tekućih projekata električne interkonekcije i drugih inicijativa čiji je cilj da energija bude pristupačnija, čistija i održivija“.
Sjedinjene Države dugo nastoje promovirati širenje energije i integraciju električnih mreža u regiji. Alijansa za prosperitet nastavlja napore uspostavljene 2006. Planom Mesoamerika, koji je izrastao iz propalog Plana Puebla Panama. Plan je uspostavio ispunjenje Centralnoameričkog sistema električne interkonekcije i izgradnju regionalnog energetskog tržišta, preko kojeg su SAD nastojale da prošire strane investicije.
Godine 2016. američki zvaničnici i Inter-Američka banka pozvali su na udvostručenje proizvodnje energije u Gvatemali do 2024. godine, uglavnom kroz izgradnju mega brana. Ovi napori su takođe doveli do intenzivni društveni sukobi više energetska ekspanzija i zemljište, što zauzvrat doprinosi i unutrašnjoj i vanjskoj migraciji. Posebno su pogođene autohtone zajednice u regionu.
“Borimo se za buduće generacije”
Regija Ixil u visoravni Gvatemale je u središtu ove ekspanzije energetskih projekata. Godine 2012., autohtone vlasti Nebaja su svoju zabrinutost zbog uticaja izgradnje pet hidroprojekata na njihovoj teritoriji iznijele Ustavnom sudu Gvatemale, tvrdeći da nikada nisu konsultirane oko izgradnje projekata. U septembru 2015. godine sud je naložio obustavu hidro projekata Vega I i II i naveo da se prije izgradnje projekata treba konsultovati sa zajednicama u skladu sa Konvencijom 169 Međunarodne organizacije rada o pravima starosjedilaca i plemena. Narode.
Autohtone vlasti i opštinske vlasti trenutno rade sa Ministarstvom energetike i rudarstva u Gvatemali i španskom firmom Hidroxil SA, kako bi dogovorili konsultacije stanovnika Nebaja.
Trenutni napor za više energetskih projekata kroz ažuriranu Alijansu za prosperitet prijeti da potkopa ove napore da se zaštite autohtoni teritorij Ixila.
“Nadamo se da će kroz implementaciju ovog plana doći i saslušati nas i razgovarati sa nama”, rekao je de Leon Četo. “I da ne dolaze da nametnu model razvoja našim zajednicama. Znamo šta želimo. Zahtevamo da nas poštuju, da poštuju naš odnos sa Majkom Zemljom. Borimo se za buduće generacije.”
Jeff Abbott je nezavisni novinar koji trenutno živi iz Gvatemale. Pokrivao je ljudska prava i društvene trenutke u Centralnoj Americi i Meksiku. Njegov rad se pojavio na VICE News, Truthout, Sjevernoameričkom kongresu o Latinskoj Americi i The Progressive. Pratite ga na twitteru @palabrasdeabajo
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati
1 komentar
Ovaj članak donosi nekoliko dobrih stvari i svakako je u skladu s dugogodišnjim ciljevima SAD-a u Srednjoj Americi. Dok je većina nas pogođena kontroverzama ponašanja i komentara predsjednika i malo pažnje se pridaje bezbrojnim suštinskim pitanjima (ako ništa drugo, trenutna predsjednička administracija je majstor u ometanju dok se toliko stvari dešavaju u svijetu koje imaju ogroman utjecaj o životima ljudi), članak Jeffa Abbotta je dobar primjer.
Imperija bi mogla biti u opadanju, kao što mnogi komentatori kažu, ali je, naravno, još uvijek sposobna da izvrši veliki utjecaj na svijet i region Centralne Amerike (zajedno sa mnogim drugim regionima). U stvari, kako carstvo odbija ovu vrstu očajničkih napora da se zadrži, da kontroliše i pokuša da održi svoj status „hegemona“, postaje još očajniji i energičniji na mnogo načina.