"Izvršit ćemo pritisak na Ameriku, a naš protest će se nastaviti ako se napadi dronovima ne zaustave", rekao je ljutiti Imran Khan, vođa treće najveće političke stranke u Pakistanu, PTI (pakistanski Tehrik-i-Insaaf). On je u subotu, 23. novembra, govorio gomili od preko 10,000 demonstranata koji su blokirali autoput koji koriste NATO-ovi kamioni za snabdevanje koji prevoze robu u i iz Avganistana. Posljednji protesti u Pakistanu pokazuju da su čak i kada SAD dosegnu svoj cilj, kao u slučaju posljednja dva udara u Pakistanu u kojima su ubijeni ključni lideri dviju ekstremističkih ćelija, oni i dalje kontraproduktivni.
Većina Pakistanaca odbacuje talibane i druge ekstremiste. Ali odbacuju i američke dronove koji krše njihov suverenitet i rade nekažnjeno. Pakistanski otpor, zajedno sa rastućim protivljenjem unutar Sjedinjenih Država, imao je utjecaja: broj udara bespilotnih letjelica Predator i Reaper u Pakistanu je u stalnom opadanju, sa visokih 122 u 2010. na 48 u 2012., a još manje ove godine .
Ali štrajkovi nisu prestali, a svaki štrajk sada dobija više pažnje i otpora. Ovo je slučaj sa dva napada koja su se dogodila u novembru.
1. novembra projektil Hellfire iz drona Predator ubio je Hakimullaha Mehsuda i najmanje četvoricu drugih. Mehsud je bio šef Tehrik-i-Taliban Pakistan (TTP), grupe odgovorne za ubijanje hiljada ljudi u Pakistanu i Afganistanu. Pakistanski talibani su također preuzeli odgovornost za neuspjelu zavjeru s bombom na njujorškom Tajms skveru 2010. godine, a povezani su sa ubistvom sedam službenika CIA-e u Afganistanu 2009. godine.
Pakistanska vlada bila je ljuta napadom dronom. Oni sigurno nisu voljeli Hakimullaha Mehsuda, ali pakistanski pregovarači mjesecima pažljivo rade na tome da dovedu militante TTP-a za pregovarački sto kako bi okončali više od decenije nasilja. Naime, mirovni pregovori su trebali početi već sljedećeg dana, 2. novembra.
Ministar unutrašnjih poslova Chaudhry Nisar Ali Khan optužio je da je napad dronom u kojem je ubijen Mehsud također raznio napore vlade u pregovorima, te da mirovni pregovori ne mogu napredovati dok se ne okončaju napadi dronovima u Pakistanu.
Ali CIA, koja izvodi napade u Pakistanu, ignorirala je želje pakistanske vlade i pokrenula novi napad u četvrtak, 21. novembra. Ovaj put projektili su pogodili vjersko sjemenište, ubivši najmanje šest ljudi, a ranivši osam. Među poginulima su bili militanti koji pripadaju mreži Haqqani, uključujući visokog vođu Ahmada Jana. Mreža Haqqani je nekada bila dio snaga koje su podržavale SAD koje su se borile protiv sovjetske okupacije Afganistana. SAD optužuju mrežu Haqqani da je organizirala napad na američku ambasadu u Kabulu 2011. u kojem je ubijeno 16 ljudi, te napad na hotel Intercontinental u avganistanskoj prijestolnici iste godine u kojem je ubijeno više od 20 ljudi.
Napad 23. novembra bio je posebno neugodan za pakistansku vladu jer se dogodio samo dan nakon što je ministar vanjskih poslova Sartaj Aziz rekao parlamentu da su se SAD složile da obustave napade dronovima dok je pakistanska vlada u mirovnim pregovorima s talibanima.
Ovaj štrajk je donio posebno visceralnu reakciju jer se, za razliku od stotina drugih štrajkova u Pakistanu koji su se dogodili na plemenskim teritorijama, dogodio u sjeverozapadnoj provinciji Khyber-Pakhtunkhwa (KP) koju kontroliše politička partija koja se čvrsto bori protiv dronova, PTI.
Na subotnjem skupu, lider PTI Imran Khan zaprijetio je da će organizirati dugoročnu blokadu NATO rute snabdijevanja. Svako produženo prekidanje ključne rute u provinciji KP moglo bi poremetiti planove SAD da uklone trupe, oružje i opremu iz Avganistana do kraja 2014.
Ovo nije prazna prijetnja. Pakistanska vlada zatvorila je rute za snabdijevanje na sedam mjeseci nakon što su u napadu američkog helikoptera slučajno poginula 24 pakistanska vojnika i ponovo ih je otvorila tek nakon što su se SAD izvinile.
Imran Khan je također iskoristio skup da napadne vladu premijera Sharifa jer nije natjerala Amerikance da zaustave napade dronovima. Sharif je bio otvoreno protiv štrajkova, čak i tokom predizborne kampanje. Nakon što je u junu postao premijer, javno je naredio vojsci da prekine svoju politiku "osuđivanja dronova u javnosti dok je saučesnik u njima". Tokom oktobarskog sastanka u Washingtonu s predsjednikom Obamom, Sharif je ponovio svoje uvjerenje da su napadi dronovima kontraproduktivni i da treba prekinuti.
Ali Sharifova sposobnost da prisili Washington na ruku je ograničena financijama: njegova vlada se oslanja na američku pomoć od 1.6 milijardi dolara i ovisi o podršci SAD za paket zajma Međunarodnog monetarnog fonda od 6.7 milijardi dolara koji je upravo potpisala. Nesposobnost vlade da zaustavi napade dronovima čini da izgleda slabo i podređeno američkim interesima, potkopavajući krhku pakistansku demokratiju.
Dva udara dronova u novembru pokazuju da ovi napadi ne ubijaju i sakate samo pojedince. Oni takođe dižu u vazduh mirovne pregovore. Oni slabe demokratski izabrane vlade. Oni sabotiraju bilateralne odnose. Seju mržnju i ogorčenost.
Kao odgovor na to, svjetska zajednica se diže masovnim demonstracijama u Pakistanu, protestima solidarnosti u Londonu i stotinama koji se okupljaju na Samitu dronova 2013. u Washingtonu. Desetogodišnje ubijanje izazvano dronovima pustilo je sjeme vlastitog uništenja: nenasilni pokret otpora.
Medea Benjamin je suosnivač grupe za ljudska prava Global Exchange i mirovnu grupu CODEPINK. Ona je autor Drone Warfare: Ubijanje pomoću daljinskog upravljača.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati