Preko 3,000 bolivijskih i peruanskih autohtonih aktivista nedavno je marširao u El Altu u znak sjećanja na opsadu 13. marta 1781. La Paz, Bolivija pokrenuli iz El Alta autohtoni pobunjenici Tupac Katari i Bartolina Sisa. Opsada je bila protiv španske vlasti i za oslobođenje starosjedilaca u Ande. Na skupu noć uoči nedavne jubilarne mobilizacije, Eugene Rojas, gradonačelnik Achacachija, rekao je: "Mi, starosjedioci, organizovali smo opsadu La Paz u prošlosti, a mi ćemo to učiniti ponovo ako zatreba." Rojas je aludirao na davno odgađanu dekolonizaciju o kojoj su Katari i Sisa sanjali prije više od dva vijeka. Danas su ti snovi o oslobođenju istovremeno živi i ugroženi.
Nakon što su nacionalističke konfete sa ustavnog referenduma od 25. januara otpuhale, a razbijeni vodeni baloni i karnevalska pjena isprali ulice kišom, politički skandali ispunili su bolivijski eter. Osim izazova primjene izmjena novog ustava, nedavni slučajevi korupcije u vlasti, nestabilni odnosi sa Vašington i politički nemiri pokazuju da će put do decembarskih opštih izbora vjerovatno biti težak.
Korupcijski skandal
Krajem januara, Santos Ramirez, ključni arhitekta i član stranke Pokret ka socijalizmu, (MAS, politička partija domorodačkog predsjednika Eva Moralesa) i direktor YPFB – državne kompanije za naftu i gas – odveden je u zatvor. optužbe za korupciju. Istrage su pokazale da je Ramirez tražio mito kako bi argentinsko-bolivijskoj kompaniji Catler Uniservice obezbijedio ugovor od 86 miliona dolara za tvornicu prirodnog gasa. Istrage su počele kada je menadžer u Catleru ubijen i opljačkan za 450,000 dolara – novac koji je očigledno išao Ramirezovom pomoćniku, navodi Reuters. Ramirez je sada u zatvoru u San Pedru La Paz, na istom mjestu gdje se trenutno nalazi bivši guverner Panda Leopoldo Fernandez nakon što je bio umiješan u masakr pristalica MAS-a u Pandu u septembru 2008.
Ramirezovo hapšenje nanijelo je težak udarac administraciji MAS-a koja se uvijek obavezala da će staviti tačku na naslijeđe korupcije u zemlji. Međutim, razlika ovog puta, u poređenju sa onim što je bila norma u prethodnim administracijama, je u tome što je Ramirez zapravo poslat u zatvor; pod prošlim vladama neki od najkorumpiranijih političara ostali su slobodni.
Nakon što je eksplodirao skandal Ramirez, Morales je rekao: "Potpuno je dokazano da su strani agenti, agenti CIA-e, infiltrirani (u YPFB) ... Možda je to način na koji (Američki) imperija se mora urotiti protiv politike koju mi guramo naprijed."
Alfredo Rada, ministar Vlade, optuženi Francisco Martinez, a US diplomata, da je agent CIA-e i da pomaže u infiltriranju u YPFB. Morales optužen Martinez o "koordiniranju kontakata" s bolivijskim policajcem za kojeg vlada kaže da se infiltrirao u YPFB, slijedeći naređenja CIA-e. Morales objasnio da "duboke istrage" su dokazale Martinez godine bio i "u stalnom kontaktu sa opozicionim grupama". Bolivija. Bolivijski predsjednik je tada udario nogom Martinez van zemlje. Protjerivanje Martinez slijedi onu prijašnjeg US ambasadora u Boliviji Filipa Goldberga u septembru 2008. Goldberg je takođe optužen da je sarađivao sa desničarskom opozicijom u cilju podrivanja Moralesove administracije. (Vidi Podrivanje Bolivije za više.)
„Jasno postoji veza u aktivnostima koje bivši ambasador Philip Goldberg, USAID, DEA i sada Martinez radili ovde u Bolivija“, anonimni zvaničnik u BolivijaMinistarstvo Vlade je poručilo Josh Partlow iz Washington Posta. "Ovo su sumnjiva djela koja nemaju veze s diplomatijom ili stranom pomoći. ... Ovo ponašanje miješanja, i ne može se drugačije nazvati, ovdje se više ne toleriše."
"Odbacujemo optužbe," US State Department navodi u saopćenju povodom događaja. "Ne možemo razumjeti kako nas predsjednik može uvjeriti da želi bolje odnose sa Sjedinjenim Državama i istovremeno nastaviti s lažnim optužbama", rekla je Denise Urs, glasnogovornica američke ambasade.
U konferencija za štampu 13. marta, Tom Shannon, the US pomoćnik državnog sekretara za latinoamerička pitanja, komentirao je isključenje US diplomat iz Bolivija. „Potreban nam je potpuni diplomatski dijalog i dijalog visokog kvaliteta… I nažalost, do ovog trenutka, dok smo nastojali da Bolivijance angažujemo oko pitanja koja su izazvala njihove sopstvene akcije, tek treba da dobijemo ono što bismo razmotrili biti koherentan ili dosljedan odgovor."
U međuvremenu, slučaj korupcije Santos Ramirez jeste daleko od zatvorenog. Ramirez je 13. marta zatražio da bude pušten iz zatvora jer kaže da nisu predočeni dokazi koji dokazuju da je svojim postupcima nanio štetu bolivijskoj vladi, jer navodno neregularni ugovor sa Catlerom još nije raskinut.
Cárdenasova kuća zauzeta
Dana 7. marta, 350 ljudi preuzelo je i zauzelo seoski dom Victor Hugo Cárdenasa. Cárdenas je bio potpredsjednik u administraciji Gonzala Sancheza de Lozade 1993-1997. i oštar kritičar Bolivijanovi ustav. Grupa ljutih mještana prisilila je Kardenasovu suprugu i troje djece da napuste kuću, dok ih je navodno tukla.
Rekao je Mario Huaypa, predstavnik grupe koja je zauzela kuću Agencia Bolivian de Información da je održana generalna skupština unutar zajednice na kojoj je odlučeno da se kuća ekspropriše jer je zemljište na kojem je izgrađena nezakonito stekao Cárdenas. Grupa je rekla da će nastaviti okupaciju dok zvanični bolivijski pravosudni sistem ne ispita slučaj. Ljudi koji su stanovali u kući su navodno uveli osam legitimnih vlasnika zemlje, koji je rekao da zemljište i kuću treba preuzeti i pretvoriti u dom za starije osobe u tom kraju.
Cárdenas, intelektualac Aymara, vladao je 1990-ih, a Sanchez de Lozada je govorio u ime autohtonog stanovništva i njihovih prava, dok je u isto vrijeme promicao represivnu i neoliberalnu politiku koja je dovela do ekonomske depresije i državnog nasilja nad domorodačkim stanovništvom. Do danas, Cárdenasovi javni nastupi redovno su nailazili na proteste. Mještani koji su zauzeli njegovu kuću također su protestirali zbog činjenice da je Cárdenas vodio kampanju protiv novog ustava. Priča se da će se Cárdenas kandidirati kao mogući predsjednički kandidat na općim izborima u decembru.
Zauzimanje Cárdenasovog doma je s pravom osuđivano Bolivija, jer taj čin samo pogoršava polarizaciju u zemlji i gura u stranu prijeko potreban miran dijalog između suprotstavljenih političkih frakcija. Nažalost, bolivijska desnica još više koristi nasilje otkako je Morales preuzeo dužnost 2006. godine. Desničarska omladinska grupa u Santa Cruz je redovno napadao domorodačko stanovništvo u tom gradu (vidi Tamna strana bolivijskog polumeseca.) Samo u 2007. godini bilo je otprilike osam političkih bombaških napada Bolivija, od kojih je većina bila protiv ljevičarskih sindikata ili funkcionera stranke MAS (vidi Niz bombaških napada izaziva glad za istinom.) U 2008., desničarski nasilnici uništili su različite vladine i urede za ljudska prava širom zemlje i ubili oko 20 farmera koji su pro-MAS-ovci u Pandu, ranivši desetine drugih (vidi Mitraljez i Sto za sastanke). Dok nasilje nad članovima Cárdenasove porodice i zauzimanje kuće treba osuditi, isto tako treba osuditi i rašireno nasilje koje je pokrenuo Bolivijadesno krilo protiv autohtonih i pro-MAS građana.
Dezinformacije i dekolonizacija
U međuvremenu, američki State Department je nedavno objavio a izvještaj o ljudskim pravima on Bolivija koja nije ni spomenula Omladinsku grupu Santa Cruz i slične nasilne desničarske grupe, ili represiju koju su pustili Bolivijaje autohtona većina. U izvještaju se pominju optužbe protiv bivšeg bolivijskog predsjednika Sancheza de Lozade, ali se ne pominje da je zemlja u kojoj ovaj kriminalac trenutno uživa utočište ista ona koja je objavila izvještaj o ljudskim pravima. U izvještaju se objašnjava: „Ured glavnog državnog tužioca je 17. oktobra zvanično optužio bivšeg predsjednika Gonzala Sancheza de Lozadu i bivšeg ministra odbrane Sancheza Berzaina za krivične prijave u vezi sa smrću do 60 osoba u oktobru 2003. U novembru je vlada podnijela zahtjev za izručenje Sancheza de Lozade iz zemlje u koju je pobjegao." (Za više o ironiji US izdavanje takvih izvještaja o ljudskim pravima, pogledajte nedavni članak, Ko je Amerika da sudi?)
Na medijskom frontu, Bolivija nedavno je svjedočio previše uobičajenim pristrasnostima i dezinformacijama od raznih US štamparije. A nedavni članak u The Atlantic Monthly od strane Elize Barclay je bila posebno eklatantna. Sam naslov – „Mugabe of the Ande?" – aludira na sugestije članka da je najviše političkog nasilja u Bolivija dolazi od Moralesa i njegovih pristalica – a ne rasističkog desnog krila. U članku Barclay propušta da citira nijednog pristalica MAS-a ili bilo koga ko nudi nijansiraniji pogled na politički pejzaž zemlje. Ona se fokusira na to kako je Moralesova "retorika prošarana rasnim referencama usmjerenim na njegovu opoziciju" stvorila podjele u zemlji, a zatim nastavlja pominjati nasilje u Pandu u septembru 2008. ne navodeći da je iza njega stajao guverner desnice Leopoldo Fernandez, a ne Morales masakra. Ona to spominje US ambasador Goldberg je protjeran, ali ne kaže zašto. Barclay takođe piše da su bolivijski „planinski regioni i dalje zaglavljeni u zamci siromaštva koju Morales nije pokazao dovoljno smisla za otključavanje“, ali to ne pominje, kao što je veb lokacija Boraveći u Boliviji istakao je, bolivijska vlada je "ostvaruje višak i masovno se širi njegov budžet i potrošnju na infrastrukturu."
Iako je MAS napravio mnogo grešaka i Morales je daleko od savršenog predsjednika, Barclayev članak navodi čitatelja na uvjerenje da je zemlja prepuna ljudi koji mrze vladu MAS-a. Činjenica je da je Morales, na svojim izborima 2005., referendumu o opozivu u avgustu 2008. i nedavnom glasanju o ustavu, dobio znatno veću podršku stanovništva nego Barack Obama 2008. US izbori. Srećom, fotograf Evan Abramson ponudio mnogo precizniji prikaz Bolivija in ovaj odličan foto esej, koji je objavljen na atlantski's web stranicu koja prati članak. (Za više medijskih analiza o pokrivanju Bolivija vidjeti Borev.net i Boraveći u Boliviji.)
Jedan primjer pozitivne politike vlade MAS-a demonstriran je 14. marta, kada je Morales preraspodijeljen oko 94,000 hektara u istočnom dijelu zemlje malim poljoprivrednicima. The zemljište of Američki rančer Ron Larsen je među hektarima preraspodijeljenih. BolivijaNovi ustav Rusije, koji ograničava kupovinu nove zemlje na 12,400 hektara, osnažio je planove vlade MAS-a za zemljišnu reformu. "Privatna svojina će se uvijek poštovati, ali želimo da ljudi koji nisu zainteresirani za jednakost promijene svoje razmišljanje i fokusiraju se više na državu nego na valutu", rekao je Morales, nakon službene preraspodjele zemljišta. Mnogi od farmera Guarani na području koji su dobili zemlju, uključujući razne porodice na ranču Larsen, živio je u uslovima ropstva. Morales je objasnio da: "Posjedovati zemlju znači imati slobodu, a ako ima zemlje i slobode, postoji i pravda."
Dok je Atlantic Monthly obmanuo svoje čitaoce, 14. marta NY Times je objavio op-Ed Eva Moralesa o njegovom zahtjevu za dekriminalizaciju koke, list u širokoj upotrebi širom Ande u medicinske i kulturne svrhe. Na nedavnom sastanku UN-a u Beč, Morales je pozvao na legalizaciju lista koke, a na sastanku je čak i žvakao koku. Prije nekih 48 godina UN su list koke pogrešno klasificirale kao narkotik. U njegovom NY Times komad, Morales piše: „Zašto je Bolivija toliko zabrinuti za list koke? Zato što je važan simbol istorije i identiteta autohtonih kultura Ande."
Zaista, simbolizam, historija i identitet zauzeli su središnje mjesto u današnjici Bolivija. Nedavno je objavljeno da se statua Che Guevare nalazi na ulazu u grad El Alto će, nakon negodovanja i protesta brojnih stanovnika, umjesto njih biti postavljene statue Tupaca Katarija i Bartoline Sise, jer ova dva heroja tačnije predstavljaju gradsko naslijeđe antikolonijalne, domorodačke pobune. As Bolivija nastavlja na svom teškom putu do decembarskih opštih izbora, proces dekolonizacije, koji tako često hvale zvaničnici vlade MAS-a, poprima mnoge oblike u ovoj zemlji usred istorijskih tranzicija.
***
Benjamin Dangl trenutno živi u Boliviji, a špansko izdanje njegove knjige "Cijena vatre: Ratovi resursa i društveni pokreti u Boliviji”, uključujući i novi epilog o aktuelnim događajima, biće objavljen uskoro u Bolivija od strane Plural Editores. Dangl je također urednik UpsideDownWorld.org, web stranice o aktivizmu i politici u Latinskoj Americi, i TowardFreedom.com, progresivne perspektive svjetskih događaja. E-pošta: Bendangl(at)gmail(dot)com.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati