PARIZ, 1. februara (IPS) – Četvrta procjena Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) potvrdit će katastrofalna predviđanja o globalnom zagrijavanju i njegovom uticaju na prirodu i vremenske cikluse u narednim decenijama.
IPCC se sastaje ove sedmice u Parizu kako bi revidirao i predstavio konačni nacrt svoje četvrte procjene globalnog zagrijavanja. Izvještaj, koji će konačno biti objavljen 2. februara, potvrđuje predviđanja da će globalne temperature porasti između dva i 4.5 stepena Celzijusa tokom ovog stoljeća zbog rastuće emisije stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida.
U nacrtu dokumenta se navodi da je „antropogeno (učinjeno) zagrevanje klimatskog sistema široko rasprostranjeno i može se otkriti u posmatranju temperature na površini, u slobodnoj atmosferi i u okeanima.
“Veoma je vjerovatno da se zagrijavanje uočeno u posljednjih pola stoljeća ne može objasniti bez vanjskog prisiljavanja (ljudske aktivnosti)”, dodaje list.
Temperature, za koje se u izvještaju kaže da bi mogle porasti za globalni prosjek od 6 stepeni do 2100. godine, mogle bi dovesti do porasta nivoa mora i uništenja gradova i teritorija koje se nalaze u blizini mora, topljenja glečera na Sjevernom polu i u višim planinskim zonama kao što su Evropski Alpi, te suše i dezertifikacija na ogromnim područjima.
IPCC upozorava da će toplotni talasi, poput onog koji je uočen 2003. godine u Evropi, vjerovatno postati intenzivniji, češći i dugotrajniji u narednim decenijama, te da će tropske oluje i uragani vjerovatno biti jači.
U radu se također sugerira da će efekti emisije stakleničkih plinova trajati dugo. „Dvadeset prvi vek... emisije ugljen-dioksida će doprineti zagrevanju i porastu nivoa mora više od jednog milenijuma, zbog vremenskih okvira potrebnih za uklanjanje ovog gasa.”
IPCC, koji okuplja stotine vladinih predstavnika i stručnjaka za klimu, osnovali su 1998. godine Program Ujedinjenih naroda za okoliš i Svjetski meteorološki program.
Uloga IPCC-a je „procijeniti na sveobuhvatnoj, objektivnoj, otvorenoj i transparentnoj osnovi naučne, tehničke i društveno-ekonomske informacije relevantne za razumijevanje naučne osnove rizika od klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, njegovih potencijalnih utjecaja i opcija za prilagođavanje i ublažavanje .”
IPCC je do sada napravio tri procjene globalnog zagrijavanja, posljednju objavljenu 2001. U sadašnjem nacrtu četvrtog izvještaja, naučnici i predstavnici vlade su se složili da od 2001. „povjerenje u procjenu ljudskog doprinosa nedavnoj klimi promjene su se znatno povećale.”
Na ceremoniji inauguracije skupa u Parizu, Rajendra Pachauri, indijski naučnik predsjedavajući IPCC-a, izrazio je nadu da će se "usvojiti politike i preduzeti akcije" za suočavanje s problemima koji proizlaze iz emisije stakleničkih plinova i globalnog zagrijavanja.
“Nadam se da će ovaj izvještaj šokirati ljude, vlade, da preduzmu ozbiljnije mjere, jer zaista ne možete dobiti autentičniji i vjerodostojniji dio naučnog rada”, dodao je on.
Slična otkrića objavili su naučnici širom svijeta posljednjih mjeseci.
U izvještaju o efektima globalnog zagrijavanja na evropske glečere i srodnim sportskim aktivnostima predstavljenom prošlog decembra u Parizu, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), grupa od 30 bogatih zemalja, navela je da su godine 1994., 2000., 2002. i posebno 2003. je bila najtoplija zabilježena u evropskim Alpama u posljednjih 500 godina.
Izvještaj OECD-a pod naslovom 'Klimatske promjene u evropskim Alpama' upozorava da "klimatski modeli predviđaju još veće promjene u narednim decenijama, uključujući smanjenje snježnog pokrivača na nižim nadmorskim visinama, povlačenje glečera i otapanje permafrosta na većim visinama, te promjene temperature i ekstremne količine padavina.”
OECD također povezuje ovu klimatsku promjenu s emisijama staklene bašte, posebno ugljičnog dioksida. Jedan od glavnih izvora antropogenih emisija staklene bašte je sagorevanje fosilnih zapaljivih materija, posebno ugljenika i mineralnog ulja.
Prema OECD-u, ako globalne temperature porastu za 4 stepena tokom ovog vijeka, većina evropskih glečera će nestati, a lavine i poplave pogoditi regione u blizini planina.
Prema austrijskom Centralnom institutu za meteorologiju i geodinamiku, Alpi su već danas topliji nego bilo kada u proteklih 1,300 godina.
U drugom izvještaju Maks-Planck-Instituta za meteorologiju (MPIM) iz Hamburga, Njemačka, također se zaključuje da će globalne temperature porasti za 4 stepena do 2100. godine.
„Zbog ovog zagrevanja, nivo mora bi mogao da poraste u proseku za čak 30 centimetara“, navodi list objavljen prošlog septembra. MPIM očekuje da će se „pod određenim uslovima morski led na Arktiku potpuno otopiti. U Evropi će ljeta biti sušnija i toplija, a to će uticati na poljoprivredu. Zime će postati toplije i vlažnije. Još jedna posljedica zagrijane atmosfere bit će ekstremni događaji poput obilnih padavina s poplavama.”
Još jedan izvještaj njemačkog Savjetodavnog vijeća za globalne promjene objavljen prošle godine kaže da se “površinske vode okeana zagrijavaju, nivo mora sve brže raste, okeani postaju sve kiseliji i morski ekosistemi ugroženi”.
Svi citirani izvještaji pozivaju na drastično smanjenje gasova staklene bašte, u skladu sa Protokolom iz Kjota koji je stupio na snagu 16. februara 2005. Cilj Protokola je da stabilizuje koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi „na nivou koji bi sprečio opasno antropogeno mešanje sa klimatskim sistemom.”
U tu svrhu, protokol poziva industrijalizirane zemlje da smanje svoje trenutne emisije stakleničkih plinova. Praktično sve industrijalizovane zemlje su potpisale protokol, očekuju SAD i Australija.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati