Kako Lula administracija završava svoj drugi mjesec na funkciji, pregledavamo ključne sindikalne zahtjeve, sumiramo ključne energetske zahvate iz plana upravljanja Lule za 2023-2026. i intervjuiramo lidera Radničko-seljačke platforme za vodu i energiju (POCAE) , koalicija vodećih sindikata i društvenih pokreta u Brazilu.
Dok se politike još uvijek oblikuju u Lulinoj novoj administraciji, našu analizu možemo temeljiti na tome 2023-2026 plan upravljanja, koju su sredinom 2022. godine tokom predizborne kampanje objavili Lula i njegov potpredsjednik s desnog centra, Alckmin. Od 120 tačaka u dokumentu, četiri tačke (75-78) posebno odražavaju opredjeljenje energetske politike: podršku energetskom suverenitetu, protivljenje tekućim mjerama privatizacije za Petrobras i Electrobras, i povećanje energetskog miksa sa obnovljivim izvorima energije.
Zahtevi sindikata
Electrobras je podvrgnut privatizaciji 2022. godine pod Bolsonarom, pri čemu su dionice savezne vlade pale sa 72 posto na 43 posto, a mjerom je ograničena njena glasačka moć na 10 posto. Eletrobras je odgovoran za 30 posto sve proizvodnje i 45 posto prijenosa u Brazilu. Íkaro Chaves, direktor Nacionalnog kolektiva električara (CNE), podstiče: „To nije fabrika sladoleda; to je kompanija koja pruža osnovne javne usluge društvu, a njena javna kontrola je regulisana ustavom,” dodajući da je Lula “jasno stavio do znanja da je cilj da se poništi ovaj banditizam prema [javnom vlasništvu] i eventualno ako uslovi budu povoljni (...) ponovno nacionalizirati.” Povratak većinskog javnog vlasništva zahtijevao bi povrat 7% dionica. CNE ima tvrde za ponovnu nacionalizaciju Electrobras-a i nedavno su izložili svoje zahtjeve u otvoreno pismo ministru rudarstva i energetike (MME), Alexandreu Silveiri.
Ove sedmice članovi CNE-a sastali su se i sa predsjednicom Radničke partije Gleisi Hoffman kako bi diskutovati renacionalizacija Eletrobrasa. Na svom sastanku u Braziliji, električari su naglasili da "brana renacionalizacije Electrobrasa brani Brazil".
Petrobras je postao “mašina za isplatu dividende,” prema Federaciji naftnih radnika (FUP). Privatni akcionari trenutno drže skoro 65% kapitala Petrobrasa, a kompanija se smatra svetskom drugi po veličini isplatilac dividende. Prošle godine, Petrobras je ostvario rekordnu neto dobit od 188.3 milijarde R$ u 2022. uz visoku cijenu privatizacije i dramatično smanjenje investicija u zemlji. Gotovo sav profit (180 milijardi R$) otišao direktno investitorima. Iznos uložen u Brazil, oko 52 milijarde R$ ili 10 milijardi US$, je 80% ispod nivoa godišnjih investicija uočenih između 2010. i 2013. pod PT administracijama.
Deyvid Bacelar, koordinator FUP-a, govorio je o investicionoj krizi i alternativi javnog puta, rekavši: „Petrobras je posljednjih godina postao mašina za isplatu dividende, prenoseći na akcionare svu dobit stečenu od privatizacije i zloupotrebe cijena goriva. Hitno su nam potrebne promjene u politici cijena i da povratimo državnu kompaniju kako bi ona ponovo ulagala u Brazil sa dugoročnim politikama.”
U nedavnom intervjuu, dodao je, „imaćemo proces obnove onoga što su uništile prethodne vlade. Vrijeme je da sindikalni pokret nafte izvrši pritisak na našu vladu i rukovodstvo predsjednika Jean Paula Pratesa kako bi ono što je predstavljeno u vladinom programu predsjednika Lule bilo provedeno u praksi.”
Kako bi organizirao i odredio prioritet svojih zahtjeva, Social Observatory of Petroleum, povezan s Nacionalnom federacijom naftnih radnika (FNP), objavio je manifest od 10 tačaka, “Petrobra za Brazilce“, uključujući tačku 10: “Ponovo preuzeti Petrobras u 100% državnom vlasništvu, otkupiti njegove dionice – posebno one kojima se trguje na njujorškoj berzi – i zatvoriti njegov kapital. Osim toga, ponovo uspostaviti državni monopol nad naftom i plinom.”
Popularni zahtjevi brazilskom Ministarstvu rudarstva i energetike
Radničko-seljačka platforma za vodu i energiju (POCAE), koalicija vodećih sindikata i društvenih pokreta u Brazilu, objavila je svoje zahtjeve za kolektivnu energetsku tranziciju i prijedloge rukovodstvu MME.
U prošlosti, ministar MME Silveria protivio se privatizaciji u energetskom sektoru, ali sindikati prepoznaju potrebu za stalnim pritiskom sindikalnog pokreta da se on i nova administracija pomjere ka reformama politike koje podržavaju javni put u energetici. Zahtjevi POCAE upućeni MME objavljeni su u decembru 2022. godine u dokumentu “Za energetski suverenitet i otvorene cijene.” Zahtjevi uključuju obnavljanje energetskog suvereniteta, vraćanje Electrobrasa i privatizovanih dijelova Petrobrasa javnom sektoru i uspostavljanje politike za državnu reindustrijalizaciju lanca snabdijevanja energijom.
Prema riječima Fernanda Fernandesa, koordinatora POCAE, „Vodeći sindikati i organizacije koje čine Radničko-seljačku platformu za vodu i energiju iznijele su prijedloge u sektoru energetike i vode. Lula je izabran uz podršku širokog fronta različitih društvenih sektora, od kojih se neki nisu slagali sa prijedlozima sindikata i narodnih pokreta. S obzirom na to, zajednički smo izradili ovaj dokument kako bismo predstavili naše zabrinutosti i naveli neke tačke za koje se nadamo da će biti obaveze koje je preuzeo ministar rudarstva i energetike u Lulinoj vladi”, objasnio je Fernandes. Govoreći o prioritetima POCAE-a u narednim mjesecima, Fernandes tvrdi, „prvo, potrebno je izvršiti pritisak na MME da se posveti pro-javnoj energetskoj politici i da poništi privatizacije javnih preduzeća, koje su pogoršale uslove života brazilskog naroda. Od ključne je važnosti nastaviti sa promicanjem sindikalnih i organizacijskih zahtjeva, kao i alternativnih programa.”
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati