Izvor: The Guardian
Prkoseći strašnoj avgustovskoj vrućini, velečasni Al Sharpton je nedavno predvodio okupljanje hiljada ljudi ulicama glavnog grada nacije na 58. godišnjicu Marša na Washington, kada je Martin Luther King Jr održao svoj besmrtni govor „Imam san“ tog dana u 1963.
Sada, kao i tada, njihov marš je bio hitan. U državnim kućama širom zemlje, republikanci predlažu – i usvajaju – nova ograničenja glasača za koja aktivisti kažu da predstavljaju najveću eroziju glasačkih prava otkako je 1965. donesen Zakon o glasačkim pravima, što je kruna pokreta za građanska prava.
Govoreći u blizini Bijele kuće, Sharpton se prisjetio Joea Bidena obećanje pobede da vodi "veliku bitku" za rasnu pravdu. Došlo je vrijeme borbe, rekao je velečasni Bajdenu.
"Rekli ste one noći kada ste pobijedili da vam Crna Amerika stoji i da ćete držati leđa Crnim Amerikancima", rekao je Sharpton. “Pa, gospodine predsjedniče, oni nam zabijaju nož u leđa.”
Otkako je preuzeo dužnost, Bajden je stavio rasnu pravdu u središte svog programa upravljanja, ugrađujući jezik koji promoviše jednakost u svoje izvršne naredbe, prijedloge politike i javne govore. „San o pravdi za sve više se neće odlagati“, obećao je on u svom inauguracionom obraćanju. “Možemo donijeti rasnu pravdu.”
Ipak, eskalirajuća borba oko prava glasa naglašava poteškoće s kojima se Bajden suočava u svojim naporima da unaprijedi rasnu jednakost. To je pitanje koje je ključno za njegovo naslijeđe, ali ono koje se suočava s bezbroj političkih i pravnih prepreka. Od prava glasa do reforme policije do pomoći crnim farmerima i drugih kritičnih pitanja, Bajdenova agenda rasne pravde pretrpjela je niz zastoja i kašnjenja tokom njegove prve godine na vlasti.
Uprkos kontroli Bijele kuće i Kongresa, demokrate tek trebaju usvojiti par zakona o saveznim izborima koji su središnji dio strategije stranke za otklanjanje novih ograničenja glasanja u državama koje predvode republikanci.
Zakoni uključuju Zakon o narodu, dalekosežnu reviziju saveznih izbornih zakona koja bi proširila prevremeno glasanje, automatsku registraciju i registraciju istog dana i spriječila ozbiljnu manipulaciju granicama okruga radi stranačke dobiti; i Zakon o unapređenju glasačkih prava Johna Lewisa, koji bi obnovio kritične dijelove Zakona o glasačkim pravima iz 1965. nakon što su presude vrhovnog suda uništile zakon.
"Da biste se pozabavili 400 godina rasnog ugnjetavanja u ovoj zemlji, prvo morate zaštititi prava svih građana, a posebno Afroamerikanaca, da u potpunosti učestvuju u našoj demokratiji", rekao je Derrick Johnson, predsjednik NAACP-a.
“Sva javna politika proizlazi iz tog sveobuhvatnog prava glasa,” dodao je. “Ako potisnete pravo glasa, ne možete unaprijediti javnu politiku kako biste riješili sistemske barijere.”
U govoru povodom 100. godišnjice masakra rase u Tulsi, Bajden je nazvao pravo glasa "osnovnim" za osiguranje rasne jednakosti i optužio svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da predvodi napore za donošenje zakona o Capitol Hillu. U drugom govoru ranije ovog ljeta, on je osudio napore republikanaca da ograniče glasanje kao "najznačajniji test naše demokratije od građanskog rata" i pozvao zakonodavce da djeluju.
Međutim, nacrti zakona ostaju u zastoju u ravnomjerno podijeljenom Senatu, gdje je filibusteru potrebno 60 glasova da bi unaprijedio zakonodavstvo. Nedostatak napretka je frustrirao lidere za građanska prava i aktiviste koji optužuju da predsjednik ne preuzima boriti se za pravo glasa dovoljno ozbiljno.
“Ono što smo do danas vidjeli u smislu akcije ne odgovara strasti predsjednika ili potpredsjednikovoj retorici”, rekao je Nsé Ufot, izvršni direktor projekta New Georgia. “To ne odgovara intenzitetu njihovih govora i svakako ne odgovara hitnosti ovog trenutka.”
Ufot je među koalicijom zagovornika građanskih prava koji vrši pritisak na Bidena da uloži isti politički kapital i hitnost u biračka prava jer ima i druga pitanja poput infrastrukture i povlačenja trupa iz Afganistana.
Kažu da predsjednik i demokrate gube dragocjeno vrijeme pokušavajući uvjeriti republikance da podrže zakone. Umjesto toga, oni pozivaju stranku da u potpunosti eliminiše filibustera ili da napravi izuzetak od filibustera koji dozvoljava zakonima o glasačkim pravima da prođu na stranačkom glasanju bez podrške republikanaca.
„Pitanje je, kada ćemo razgovarati o filibusteru i da ga se riješimo?“ Ufot je rekao. „Zato što se čini da je to jedini put da se ovo usvoji.”
Bajden i Bijela kuća su se suprotstavili kritikama, navodeći nedostatak podrške među demokratama u Senatu da se dalje otklone od filibustera. Najmanje dva senatora, Joe Manchin iz Zapadne Virdžinije i Kyrsten Sinema iz Arizone, oklijevaju da ograniče upotrebu filibustera – istog alata koji su republikanci koristili da blokiraju razmatranje Zakona za narod ranije ovog ljeta.
Tijesna većina demokrata postigla je napredak u drugim aspektima njegove rasne agende jednako teškim.
Bajdenov rok za usvajanje zakona o reformi federalne policije do prve godišnjice ubistva Georgea Floyda ostao je neispunjen jer poslanici više puta nisu uspjeli postići konsenzus. Pregovori su u toku, ali su izgledi ostati prigušen.
Mjere uključene u njegov infrastrukturni prijedlog za rješavanje povijesnih nejednakosti urezane su kao dio dvostranačkog dogovora kojeg je podržao predsjednik – među njima je bila inicijativa od 20 milijardi dolara za ispravljanje štete koju je prije nekoliko decenija prouzrokovala izgradnja autoputa u zajednicama crnaca i latinoamerikanaca Smanjen na samo 1 milijardu dolara. Plan je također odbacio prijedlog od 400 milijardi dolara za poboljšanje dugoročne skrbi za starije Amerikance i Amerikance s invaliditetom. Program bi imao pomogao podići plate radnicima koji se bave njegom, koji su pretežno obojene žene.
Konzervativni advokati takođe pomno prate postupke Bajdenove administracije. Pravni izazovi su omeli neke od pokušaja administracije da promovira rasnu jednakost.
Ovog ljeta, savezni sudija je zaustavio savezni program kojim bi se opraštali dugovi crnih farmera nakon generacija rasne diskriminacije. Zadržavanje je bilo odgovor na tužbe bijelih farmera koji su rekli da je program nepravedan i diskriminatoran. U drugom pravnom izazovu, bijeli vlasnici preduzeća uspješno su osporili administrativnu politiku da daju prioritet kandidatima za grantove za pomoć pandemiji od žena i obojenih ljudi. Kao rezultat, Odobrenja za grantove za skoro 3,000 prioritetnih aplikanata su opozvana.
Prošlog mjeseca, Vrhovni sud je odbacio posljednji pokušaj Bajdenove administracije da produži savezni moratorij na deložacije, koje su nesrazmjerno pogođene crnačkim i latino porodicama tokom pandemije.
Ipak, prepreke nisu spriječile administraciju da napreduje na drugim frontovima.
Mnogi lideri građanskih prava su bili ohrabrili Bajdenovim uvodnim aktom kao predsjednik. Imenovao je jedan od najraznovrsnijih kabineta u historiji, koji uključuje prvu potpredsjednicu iz Amerike, crnaca i azijskih Amerikanaca; i on je potpisao nalet izvršnih naredbi koji imaju za cilj da rasnu jednakost učine “odgovornošću cijele naše vlade”. Među njima su bile akcije za rješavanje stambene diskriminacije, postepeno ukidanje korištenja privatnih zatvora od strane Ministarstva pravosuđa, ukidanje komisije iz Trumpove ere koja je nastojala minimizirati ulogu ropstva u osnivanju nacije, osigurati da se vakcine distribuiraju pravedno i proširiti pravo glasa. U junu, Bajden je potpisao zakon kojim je ustanovljen Juneteenth kao savezni praznik koji obilježava kraj ropstva u Sjedinjenim Državama.
A plan pomoći od 1.9 milijardi dolara za koronavirus koji je Bajden progurao u martu omogućio je milijarde dolara pomoći siromašnim porodicama, što je podstaklo dramatično smanjenje siromaštva, posebno za crne i latino porodice.
A u julu je ministarstvo pravde, pod vodstvom državnog tužioca, Merricka Garlanda, objavilo da tuži Gruziju zbog sveobuhvatnog zakona o glasanju na osnovu toga da ta mjera diskriminiše crne glasače.
Pravo glasa, kažu zagovornici, predstavlja najznačajniji test da li Biden može ispuniti svoje obećanje da će se boriti protiv sistemskog rasizma u Americi. Posljedice neuspjeha teško da su hipotetičke, kažu.
Prema analiza od strane nestranačkog Brennan Centra za pravdu. U utorak je guverner Teksasa Greg Abbott potpisao zakon o novim mjerama koje revidiraju izbore u državi za koje kritičari kažu da će biti jedno od najtežih mjesta za glasanje u Americi, posebno za obojene ljude.
"Središnji dio rada rasne pravde je osigurati da crne i smeđe, naše najmarginaliziranije zajednice, naši najmarginaliziraniji stanovnici ove zemlje, imaju pristup glasačkom listiću", rekla je Taifa Smith Butler, predsjednica Demosa, vašingtonskog trusta mozgova koji promiče rasno kapital. “Potrebno nam je hrabro, hrabro vodstvo administracije u zaštiti ove demokratije, jer strahovi koje imamo danas mogu biti ugušeni samo usvajanjem ova dva zakona o glasačkom pravu.”
Lauren Gambino je politički dopisnik za Guardian US, sa sjedištem u Washingtonu DC. Twitter @laurenegambino
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati