Izvor: Responsible Statecraft
Joe Biden kao kandidat kampanja o povlačenju nas s nuklearnog ruba, reformi naše hladnoratovske politike i otkazivanju opasnog novog oružja koje je započeo Donald Trump. Joe Biden kao predsjednik potpuno je odustao od ovih obećanja. U ovom trenutku, sve što bismo trebali očekivati od Bidenove administracije o nuklearnoj politici su više ugovora o oružju.
Najnoviji pokazatelj ovog nazadovanja je tužna priča zamjenice pomoćnika ministra odbrane Leonor Tomero. Na posao je došla svježih, ali iskusnih očiju. Njena jedina greška bila je verovanje da je Bajden mislio ono što je rekao. Očigledno je zbog tog uvjerenja izgubila posao. Ona navodno je smijenjena sa svoje pozicije zadužene za nuklearnu politiku i proturaketnu odbranu (uključujući pregled nuklearnog položaja sljedeće godine koji će postaviti nuklearnu politiku za Bidenovu administraciju).
„Ljudi se pitaju zašto ne učimo iz neuspjeha kao što su Vijetnam, Irak i Afganistan“, dr. Jeffrey Lewis, stručnjak za politiku nacionalne sigurnosti na Institutu za međunarodnu politiku Middlebury, rekao je Washington Post. “Razlog je jednostavan: ljudi koji ističu alternative trenutnim politikama nacionalne sigurnosti sistematski se tjeraju s položaja vlasti.”
Potpuno otkrivanje: Poznajem i poštujem Leanor Tomero i njenog bivšeg šefa, predsjednika Odbora za oružane snage Predstavničkog doma, Adama Smitha (D-Wash.), koji je poslao odličan pismo o nuklearnoj politici Bajdenu prošlog mjeseca. Nisam razgovarao ni sa njima ni sa bilo kim u Pentagonu o tome šta se dogodilo. Uvijek lojalan, Tomero vjerovatno ne želi da osramoti nikoga u administraciji.
Ali trebalo bi da ih bude sramota. Ono što su uradili bilo je strašno.
Ključna stvar koju treba razumjeti je da kada imenovani, poput Tomera, dođe u Pentagon, oni su zaduženi za ogromnu, ukorijenjenu birokratiju posvećenu održavanju sistema u funkciji kakav je bio. Nema podsticaja za ove birokrate da otkažu postojeće programe ili da promene postojeću politiku. Zamjerili su Tomeru što dovodi u pitanje ove programe. Oni su je doživljavali kao svoj problem, a ne kao vođu.
Prema upućenim izvorima, osoblje Pentagona požalilo se republikanskom osoblju u Komitetu za oružane snage Senata da Tomero nije dovoljno podržavao “nuklearnu modernizaciju” – eufemizam koji se daje 634 milijarde dolara u ugovorima vlada će ovu deceniju dodijeliti za izgradnju nove generacije raketa, aviona i podmornica s nuklearnim naoružanjem. Osoblje SASC-a je tada prijetilo Tomerovim šefovima, uključujući vršioca dužnosti pomoćnika ministra odbrane Melissu Dalton, podsekretara odbrane za politiku Colina Kahl i zamjenicu ministra odbrane Kathleen Hicks, koja je potom smijenila Tomera koristeći postojeći reorganizacija odjela kao pokriće.
Na neki način, teško je osporiti njihovu kalkulaciju. Nuklearna politika je niskog prioriteta za Bajdenovu administraciju koja se bori s okončanjem rata u Afganistanu, okrećući se konfrontaciji s Kinom, borbom protiv klimatskih promjena i bijesne pandemije, i boreći se da donese sveobuhvatne domaće programe i politike. Oni pokušavaju da preko SASC-a potvrde najviše zvaničnike, uključujući Daltona.
Blokiranje novog oružja ugrožava ovu agendu. Čini se da su visoki zvaničnici administracije napravili ciničnu računicu da je povećana potrošnja Pentagona dobra kejnzijanska ekonomija. Kongres je beznadežno ovisan o većoj vojnoj potrošnji, pa zašto se boriti protiv toga? Dodavanje desetina milijardi u budžet Pentagona je loše politika, ali će, smatraju, dodatno stimulisati privredu. Zašto trošiti politički kapital pokušavajući da otkaže nuklearno oružje kandidat Bajden je rekao da nam ne treba? Pustite da se sve odvija, razmišlja se, i možda ćemo doći do toga u narednim godinama, nakon što se bavimo našim drugim, hitnijim pitanjima.
U najpozitivnijem tumačenju Bajdenovih planova, on smatra da moramo ponovo zamisliti nacionalnu sigurnost kako bismo ostvarili “spoljna politika za srednju klasu.” On smatra da su ratovi u proteklih 20 godina bili ogromna greška, da su koštali previše, da su nam skrenuli pažnju i da smo sada u borbi koja nema skoro nikakve veze sa Avganistanom ili Irakom ili, u tom slučaju, Bliski istok.
Bajden vjeruje da se nalazimo u borbi između demokratija i autokratija. I moramo pokazati da demokratija može donijeti rezultate za ljude. To znači jačanje demokratskih institucija, što je najvažnije, putem računa za infrastrukturu od 3.5 milijardi dolara. To je njegov način preuređenja američke ekonomije i uloge vlade u američkom životu. Da bi svoju stranku održao na okupu za ove velike uspone, on mora svesti na minimum sukobe oko drugih pitanja, poput politike odbrane. Barem za sada.
Depresivan zaključak je da od ove administracije malo možemo očekivati u reformi nuklearne politike. Joe Biden nije promijenio svoje stavove. Ako ga pitaju, sigurno će reći, kao već jeste, da možemo imati snažnu obranu „isto smanjujući naše oslanjanje i pretjerane troškove na nuklearno oružje“. On jednostavno neće učiniti ništa po tom pitanju.
Revizija nuklearne politike, koja je sada čvrsto pod kontrolom birokratije Pentagona, malo će se promijeniti. Ugovori će teći. U najboljem slučaju, on će dozvoliti State Departmentu da nastavi sa sporazumima s Iranom — možda čak i sa Sjevernom Korejom i Rusijom — da uspori njihove programe ili dođe do nekih nejasnih mjera „strateške stabilnosti“. Ali ništa što prijeti uobičajenom poslovanju u Pentagonu.
Čini se da su zvaničnici administracije zaključili da je promjena Pentagona jednostavno preteška. Čak i ako to znači žrtvovanje pametnih, dobrih ljudi u potrazi za većim ciljevima.
Joseph Cirincione je istaknuti saradnik na Institutu Quincy i analitičar za nacionalnu sigurnost i autor s preko 35 godina iskustva u radu na ovim pitanjima u Washingtonu, DC. On je autor ili urednik sedam knjiga, uključujući Nuclear Nightmares: Securing the World before It Is Prelate i Bomb Scare: Istorija i budućnost nuklearnog oružja. Prethodno je bio predsjednik Fonda Plowshares, globalne sigurnosne fondacije, potpredsjednik za nacionalnu sigurnost u Centru za američki napredak i direktor za neproliferaciju u Carnegie Endowment for International Peace, između ostalih pozicija. Radio je više od devet godina u stručnom osoblju Komiteta za oružane snage i Komiteta za vladine operacije u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Dopunski je fakultet na Školi za vanjsku službu Univerziteta Georgetown i član Vijeća za međunarodne odnose. Često se pojavljuje na televiziji, radiju iu medijima i autor je preko osam stotina članaka i izvještaja o odbrani i nacionalnoj sigurnosti. On tvituje @Cirincione.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati