Svi pričamo o napretku. Svi pričamo o pravdi. Ali šta tačno podrazumevamo pod ovim terminima? Kako znamo da li smo napredovali? Kako mjerimo pravdu? Odgovarajući na takva pitanja, većina političkih aktivista pozivaće se na vrijednosti. Na primjer, oni sa desne strane političkog spektra će tvrditi da smo postigli napredak kao rezultat povećanja nivoa konkurencije u privredi. Nasuprot tome, oni s lijeve strane političkog spektra bi tvrdili da bi povećanje ekonomske saradnje predstavljalo napredak. Ali ko je u pravu? Samo vrijednosti nam ne mogu pomoći da odgovorimo na ovo pitanje.
Ovdje bih želio predložiti odgovor na ovakva pitanja koja ima potencijal da nas pomakne iznad i dalje od vrste ideoloških prepirki koje su gore navedene. Taj odgovor je nivo mentalnog zdravlja. Dobro razumijevanje promocije mentalnog zdravlja može nam pomoći da utvrdimo koje vrijednosti trebamo cijeniti. Dobro razumijevanje promocije mentalnog zdravlja može pružiti bazu dokaza za našu politiku.
Čak i unutar progresivnih krugova, tema promocije mentalnog zdravlja je i dalje gurnuta na periferiju. Mislim da je ovo greška. Zapravo, moje je mišljenje da bi promocija mentalnog zdravlja trebala biti centralni kriterij po kojem mjerimo društveni napredak. Aktivizam socijalne pravde trebao bi biti usmjeren na promicanje mentalnog zdravlja. Promoviranje mentalnog zdravlja treba shvatiti kao sinonim za aktivizam socijalne pravde. Zašto ovo mislim?
Pravilno shvaćeno, mentalno zdravlje nam govori važne stvari o ljudskoj prirodi i društvenoj organizaciji. Sva ljudska bića su podložna mentalnim bolestima. Ovi mentalni poremećaji dolaze u više oblika uključujući; depresija, anksioznost, ovisnost i poremećaji mišljenja. Može biti slučaj da su neki ljudi podložniji razvoju jednog od gore navedenih oblika mentalne bolesti od drugih. Ipak, svi smo mi potencijalni oboljeli! To je važna tačka. Svi smo podložni mentalnim bolestima i potencijalni smo oboljeli – da! Svi smo podložni određenim mentalnim poremećajima – možda? Ali podložan ili ne, razvoj bilo koje mentalne bolesti kod bilo koje osobe nije neizbježan. Da bi se mentalna bolest razvila, potreban nam je okidač, ili vjerojatnije niz okidača unutar zadanog vremenskog okvira. Šta bi to mogli biti pokretači?
Na pitanje šta uzrokuje probleme sa mentalnim zdravljem, šira javnost obično odgovara nečim nalik na to, ljudi se zeznu zbog loših stvari koje im se dešavaju. Primjeri ovih loših stvari uključuju; nasilni i traumatski događaji, svakodnevni stres, gubitak, zanemarivanje i siromaštvo.
Ovaj neobrazovani prikaz uzroka problema mentalnog zdravlja u oštroj je suprotnosti s onim tipičnog profesionalca koji je obučen da razumije takve probleme kao rezultat genetski uvjetovane kemijske neravnoteže u mozgu. Kako su ove hemijske neravnoteže u mozgu rezultat nasljedne bolesti, ima smisla samo da ih psihijatri (i drugi stručnjaci za mentalno zdravlje) liječe lijekovima koji su dizajnirani da isprave ovu neravnotežu. Ali ko je u pravu – obučeni profesionalci ili neuke mase?
Istraživanje uzroka problema mentalnog zdravlja snažno podržava intuiciju šire javnosti. Društveni i okolišni faktori – kao što su ekonomska i statusna nejednakost, zanemarivanje/zlostavljanje djece, maltretiranje, silovanje, sukob i rat, gubitak voljene osobe, stres – odlučuju da li će pojedinac razviti mentalni poremećaj ili ne. Također, način na koji tumačimo i reagiramo na takve događaje može napraviti razliku, kao i stvari poput nivoa podrške na našim društvenim mrežama. Međutim, u rasističkom, seksističkom i klasističkom društvu, nivoi samopouzdanja i pristup podršci su takođe povezani i zavisni od društvenih faktora i faktora okruženja kao što su rasa, pol, klasa itd.
Ovi uzroci problema mentalnog zdravlja mogu se shvatiti kao da nam govore nešto o tome šta znači biti ljudsko biće. Na primjer, činjenica da ekonomska i statusna nejednakost mogu doprinijeti nastanku depresije, anksioznosti, ovisnosti i poremećaja mišljenja sugerira da je ekonomska i statusna jednakost važna, a možda i temeljna ljudska potreba.
Nadalje, ako možemo identificirati društvene institucije koje pogoršavaju ekonomsku i statusnu nejednakost (ili bilo koji od drugih pokretača), možemo ispravno identificirati te društvene institucije kao patološke. Čim je institucija identifikovana kao patološka – tj. koja promoviše mentalnu bolest – aktivisti za socijalnu pravdu mogu se organizovati da je demontiraju i zamene alternativom koja obavlja istu funkciju, ali na način koji pogoduje mentalnom zdravlju, tj. u skladu sa osnovnim ljudskim potrebama.
Na ovaj način možemo koristiti promociju mentalnog zdravlja da informišemo aktivizam za socijalnu pravdu na načine koji prevazilaze ideologiju.
bilješke
Komentari koje dajem u vezi sa stavovima šire javnosti o mentalnom zdravlju preuzeti su od Johna Reada i Petea Sandersa Uzroci mentalnih problema koji je dio odlične serije Uvoda u probleme mentalnog zdravlja direktnog govora koju je objavio PCCS Books.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati