Republikanski Senat Mitcha McConnela danas je potvrdio svoju treću ultrakonzervativnu kandidatkinju za Vrhovni sud, Amy Barrett, za sudiju Vrhovnog suda. Dolazeći usred trenutne dvojne američke krize – ekonomske i pandemije bolesti – koje se sada pogoršavaju, Barettovo imenovanje osigurava pojavu istorijske političke nestabilnosti u SAD-u. Dvostruka kriza uskoro će postati trostruka kriza.
Kako rastu potraživanja za nezaposlene u SAD, ubrzavaju se deložacije za stanarinu, rastu redovi za hranu, izgledi za prijedlog zakona o fiskalnim stimulacijama u Kongresu blijedi, a kako treći talas Covida 19 stvara rekordan nivo infekcija i hospitalizacija, svako pogoršanje je počelo pojačavati ono drugo.
Potencijalno pogoršavajući sve navedeno, politička nestabilnost i sukobi istorijskih dimenzija su iza ugla. A Barrettova potvrda danas, 26. oktobra 2020., staviće Vrhovni sud SAD u centar ove dinamike.
Posljedice Barrettove potvrde
Demokrate se ispravno žale da će Barrettova potvrda značiti kraj prava žena na izbor, uništenje onoga što je ostalo od Zakona o pristupačnoj skrbi, ukidanje mnogih prava homoseksualaca, daljnje povlačenje SAD-a od klimatskih promjena, više deregulacije poslovanja i duga lista ostalih socijalnih programa posljednjih decenija. U svemu su u pravu. Ali ni sve to možda neće biti najgore od svega.
Možda će najozbiljnija i najneposrednija posljedica Barrettovog imenovanja u Vrhovni sud SAD-a (SCOTUS) biti ponovno miješanje suda u predsjedničke izbore—kao na nacionalnim izborima 2000. godine kada je Sud igrao centralnu ključnu ulogu u zaustavljanju prebrojavanje glasova i na taj način 'odabir' Georgea W. Busha za predsjednika.
Barettovo imenovanje u Sud znači da će Trump imati svoju većinu od 6-3 na sudu baš na vrijeme za izbore i prebrojavanje glasačkih listića. Čak i ako glavni sudija Roberts postane povremeni zamašni glas, Barettovo imenovanje će i dalje osigurati 5-4 glasa u korist Trumpa.
Postavlja se historijsko pitanje: hoće li Barrett, zajedno s druga dvojica imenovanih Trump SCOTUS Kavanaugha i Gorsuch-a, glasati za zaustavljanje brojanja pošte u glasačkim listićima u državama koje se mijenjaju i tako dati Trumpu drugi mandat? Da li bi se usudili? Konkretno da li bi Baret, upravo potvrđen Sudu?
Konkretnije, hoće li Trampova većina 6-3 SCOTUS ponovo izvršiti svoju ulogu uzurpatora demokratije u Americi i intervenirati u Trumpovu korist – kao što je to učinila 2000. godine kada je naredila zaustavljanje ponovnog prebrojavanja glasova na Floridi proglasivši ga „predrasudama kampanja Džordža Buša”? Je li to opet moguće? Kladiš se da jeste.
Pogodite ko su bila dvojica glavnih Bushovih advokata 2000. koji su u to vrijeme tražili i tvrdili pred Sudom da zaustavi ponovno prebrojavanje glasova na Floridi u korist Busha? I Barrett i Kavanaugh!
Malodušnost demokratskog vodstva
Demokrate škrguću političkim zubima, lupaju po stolovima u Senatu, bojkotuju glasanje odbora o nominaciji i upućuju prazne prijetnje o slaganju SCOTUS-a nakon izbora. Ali nedavna historija pokazuje da su same demokrate saučesnici, a samim tim i djelimično odgovorni za Barettovo imenovanje, kao i za imenovanja njena dva radikalno desničarska prethodnika, Gorsucha i Kavanaugha.
Demokrati su kapitulirali kada je Obama nominovao njihovog kandidata za SCOTUS, Garlanda, početkom 2016. Garlandova nominacija je zaustavljena kada je čelnik Senata, McConnell, odbio čak ni saslušati Garlanda – a kamoli da njegovu nominaciju iznese na glasanje . McConnell je iskoristio lažno pravilo Senata da ne smije biti nominacija u godini predsjedničkih izbora, kako bi zaustavio nominaciju Garlanda. A šta su demokrate uradile? Nada! Mislili su da će pobijediti 2016. i tada proći kroz Garlanda. Loša strategija. Hilari i korporativne vreće novca Demokratske stranke koje su osigurale da je Hillary kandidat stranke 2016. godine, to su poništile. Demokrate su kapitulirali pred Mekonelom i ništa nisu uradili.
Ni to nije bilo prvi put. Sjećate se nominacije Clarencea Thomasa za nečinjenje na Sudu? I za njega je glasalo čak 11 demokrata u Senatu? Sada, 2020. godine, McConnell ih ponovo 'trpa pijeskom', koji je prije nekoliko sedmica samovoljno promijenio pravila Senata kako bi Barrett bio odobren samo sedmicu prije nacionalnih izbora! Demokrate nisu mogle dobiti saslušanje za Garlanda 11 mjeseci prije izbora; Barrett dobija odobrenje manje od 11 dana prije izbora! Demokrate se nisu borile protiv njega početkom 2016. Dale su slab otpor Trumpovoj nominaciji Gorsuch. Proletio je kroz ročište za potvrdu uz malo otpora demokrata. Kavano je bio poziv za buđenje za demokrate. Borili su se, ali, kao i obično, neefikasnom strategijom.
Neuspeh demokrata da se efikasno odupru McConnell-u nije novost. Vođa Senata McConnell godinama je igrao čvrstu loptu sa demokratama, više puta ih je napadao. Njihov prosjek udaranja je jadan. McConnell je samovoljno prekršio pravila Senata kad god mu je to odgovaralo, stvarao nova u hodu i generalno se po volji rušio na demokrate. U međuvremenu, demokrate nastavljaju da plaču 'faul' sa svakom promjenom pravila, zahtijevajući od McConnell-a da igra po (starim) pravilima i prestane im bacati krive lopte koje ne mogu pogoditi. Tako im je McConnell samo bacio brzu loptu pored njih u slučaju Barrett na koji nisu mogli ni zamahnuti. Sada ne mogu ni do tanjira.
Sve je počelo s Obamom još 2009. On je neprestano pokušavao da uspostavi 'dvostranački' konsenzus s republikancima za usvajanje zakona za ekonomski oporavak. Obama je poslušao njihove zahtjeve da smanji svoje stimulacije. Ali kada on nije ni jedan republikanac glasao za to.
Ali glasali su kada su u augustu 2011. uvjerili Obamu da smanji programe socijalne potrošnje za 1.5 triliona dolara – što je više od Obaminog zakona o stimulaciji iz 2009. od 787 milijardi dolara. Obama je nastavio slijediti svoje uzaludno 'dvostranačje'. Ali bio je prevaren da smanji 1.5 biliona dolara u obrazovanju i drugim socijalnim programima, na osnovu republikanskog obećanja da će i potrošnja na odbranu biti smanjena za 500 milijardi dolara. Republikanci su kasnije pronašli način da to zaobiđu i smanjenje potrošnje Pentagona je na kraju obnovljeno. Ponovo zaluđen, Obama je 2013. pao u red u ime 'dvostranačja', kada su on i demokrate podržali zahtjev republikanaca da se od 2001. do 03. godine od 3.4. do 5. godine, od XNUMX triliona dolara, za biznis i investitore produži masivna smanjenja poreza za biznis i investitore za još jednu deceniju. To dodatno desetogodišnje smanjenje poreza na poslovanje koštalo je poreske obveznike još XNUMX biliona dolara! Obama je na kraju zapravo smanjio poreze za poslovne investitore za trilione dolara više od Georgea W. Busha!
Obama je uvijek iznova pružao ruku republikanskom psu koji ga je više puta ujeo. Obama ga je ipak produžio; a McConnell je nastavio da grize. To je istorija zakonodavstva u Kongresu tokom cijelog Obaminog mandata, 2008-2016. I to mnogo objašnjava zašto su milioni glasača napustili Demokrate 2016. godine—iako je Hillaryna neefikasna kampanja mnogo pomogla.
S Trumpovim izborom, republikanci su promijenili strategiju sa samog osujećivanja demokratske politike na planove da politički unište demokrate za jednu generaciju. Dvostranačka strategija iz Obamine ere nastavila se neko vrijeme u Trumpovu eru. Trampu je bilo dozvoljeno da nastavi da povećava američku potrošnju na odbranu za stotine milijardi dolara svake godine, u zamjenu za njegov pristanak da ne smanjuje potrošnju na socijalne programe. Dobio je; zadržali su ono što su imali. U međuvremenu, američki budžetski deficit dostigao je 1 bilion dolara godišnje, tokom onoga što se hvalilo kao snažna ekonomija. Prošle godine, 2019., Dems su se probudili zbog neuspjeha dvostranačja s Trumpom i njegovom transformiranom republikanskom strankom koja obožava Trumpa da ih uništi, ali prekasno.
Sada će Barettova potvrda omogućiti Trumpu i McConnelu da odgrizu još barem nekoliko prstiju demokratske ruke: pravo žena na izbor i Zakon o pristupačnoj njezi. Ali ne samo Obamacare ili pravo žena na izbor će biti prekinuti. Uskoro će Baret ponovo biti odlučujući u Vrhovnom sudu – kao 2000. godine – koji će odrediti ishod predstojećih predsjedničkih izbora. Trump i McConnell bi mogli odsjeći palac.
Sa Barrettovom potvrdom, Vrhovni sud SAD—bez prava da bira predsjednika— bi ipak mogao to učiniti ponovo. Institucija koja se čak ni ne spominje u Ustavu SAD-a, s Barettom koji Trumpu daje sigurnu većinu od 6-3 (ili najmanje 5-4) Vrhovni sud može još jednom uzurpirati suverenitet američkog naroda. Evo kako se to može dogoditi:
Stvaranje jedan, dva, tri….Mnogo Florida!
Za samo nekoliko kratkih sedmica, postat će očigledno da su SAD 2020. godine ušle u déjà vu izborne izbore kao 2000. godine. 'Sporni' je nesrećan izraz. Svaki izbor je sporan. Ono što mediji zaista misle birajući tako siguran, neutralan izraz kao što je 'sporni', jeste da izbori mogu biti ukradeni... još jednom. I ovoga puta to može dovesti do dubljeg državnog udara, a ne samo do promjene ličnosti na vrhu, jer Trump radikalno napada svoje protivnike i posljednje ostatke demokratije u Americi nakon što je učvrstio svoj pobjednički udar.
Izbori 3. novembra 2020. mogli bi ponovo biti Florida 2000! Samo ovaj put, za razliku od 2000. godine kada je ponovno prebrojavanje glasova zaustavljeno u tri okruga na Floridi da bi George W. Bush dobio izbore, to će biti dva, tri, mnogo Florida. I to neće biti ponovno brojanje glasova. To će biti brojanje početnih glasova za glasanje putem pošte.
Sve ukazuje na to da Trump jasno planira osporiti i zaustaviti prebrojavanje glasačkih listića u saveznim državama u kojima će broj direktnih ličnih glasova biti blizu—tj. Pennsylvania, Michigan, Wisconsin, Iowa, Arizona, a možda čak i Georgia ili Florida. On već ima više od 250 svojih advokata koji su stacionirani u državama koje su se spremale da izdaju zabranu za zaustavljanje pošte u prebrojavanju glasačkih listića. Doći će ih još, spremni da se spuste u ljuljačka stanja ako bude potrebno. Oni će zahtijevati i dobiti preliminarne zabrane za zaustavljanje pošte u prebrojavanju glasova. Stotine McConnellovih imenovanih sudija u swing državama u posljednjih nekoliko godina će se brzo pokrenuti da odobre zabrane i brzo ih pokrenu; isto i za imenovane Apelacionog suda McConnell koji će sarađivati i predati žalbe Vrhovnom sudu. Stvar će se brzo popeti na novog Trumpa SCOTUS-a sa većinom od 6-3 s Barrettom, Kavanaughom i Gorsuchom koji su nedavno imenovani u Sud. Odabrat će najpovoljniji slučaj za Trumpa o kojem će odlučiti, stvarajući de facto presedan koji se može koristiti za zaustavljanje pošte u prebrojavanju glasačkih listića u drugim državama.
Prekid i kašnjenja u prebrojavanju glasova dat će Trumpu vremena da izjavi da je pobijedio u ključnim zamahnim državama na osnovu direktnog lično glasanja. On će se verovatno proglasiti pobednikom kasno 3. novembra ili svakako ranije 4. novembra na osnovu ličnog glasanja 3. novembra. Prebrojavanje glasačkih listića poštom će biti dodatno odloženo pravnim manevrima što je duže moguće. Trump će javno iznijeti poruku koju je dobio direktnim glasanjem i poštom u glasovima koji su sumnjivi, čak i lažni, i ne bi ih trebali prebrojati, već oduzeti.
Demokrate će opet škrgutati zubima, skakati gore-dole i proglašavati 'faul'. Tramp ne igra po pravilima. (Naravno, on prepisuje pravila u svoju korist, glupane, kao što je uvijek radio).
Nakon Trumpovog proglašenja pobjednika 3. ili 4. novembra, ljudi će izaći na ulice da protestuju i zahtijevaju nastavak prebrojavanja glasova putem pošte. Trump će vjerovatno pozvati i svoje pristalice da izađu na ulice.
Demonstranti i kontrademonstranti će se sukobiti, ponekad i nasilno. To bi moglo učiniti da sukobi Antifa protiv ponosnih dječaka posljednjih mjeseci izgledaju kao generalna proba u srednjoj školi.
Ali ti sukobi i rastuće nasilje će koristiti Trumpu. Njegovi advokati tada mogu tvrditi da će se društveni i politički poremećaji samo pogoršati, osim ako SCOTUS to ne okonča tako što će trajno zaustaviti prebrojavanje glasova putem pošte. SCOTUS će se povinovati, kao što je to učinio 2000. Ili možda udariti loptom i proglasiti da bi Kongres trebao riješiti problem – ali odmah da uguši društvene nemire, a ne nakon što novi Kongres preuzme dužnost. To znači sa postojećim Kongresom, kojim dominira republikanski Senat. Intenziviranje društvenih poremećaja u novembru-decembru pomoći će da se Sud odluči u njegovu korist, bez obzira na to koji od dva moguća ishoda. Zbog toga će neprestano huškati svoje sljedbenike do novembra-decembra.
Nije slučajno da Wall St. i poslovni interesi sada kupuju osiguranje i štite svoja ulaganja u očekivanju scenarija koji je sličan ovome opisanom. Nije slučajno da se policijske snage i lokalne samouprave tiho pripremaju za masovne sukobe u novembru, iako mejnstrim mediji namerno odbijaju da izveštavaju o tim pripremama i scenarijima.
Strategije protiv slabe demokratske stranke
Bajden i demokrati se nadaju da generiranjem masovnog odaziva birača mogu izbjeći bliske izborne rezultate 3. novembra u državama koje se mijenjaju, koji bi, ako se to dogodi, pokrenuli Trumpove planove i SCOTUS ponavljanje Floride 2000. sada u više saveznih država .
Ali može doći do rekordnog odaziva birača na obje strane – za Trumpa i za Bidena – u istim swing državama, pri čemu nijedna ne nadvlada drugu i na taj način rezultira bliskim izborima u swing državama s rekordnom izlaznošću za obje strane! Izlaznost će u takvom slučaju biti nebitna. Rezultati izbora će i dalje biti blizu, što će Trampu omogućiti da se još ranije proglasi pobjednikom.
Činjenica da će daleko više republikanaca glasati direktno 3. novembra nego demokrata (i obrnuto, više demokrata glasa putem pošte nego republikanaca) omogućava Trumpu da proglasi prijevremenu pobjedu i pokuša zaustaviti prebrojavanje glasova poštom. Ankete CNN-a pokazuju da će 55% republikanaca glasati lično 3. novembra, a samo 22% demokrata. Procenti su obrnuti za poštu u glasanju. Swing state spread će vjerovatno biti čak i veći od procenta nacionalne ankete CNN-a.
Demokrate i njihovi mediji (CNN, MSNBC, itd.) i danas pričaju o nacionalnim anketama koje pokazuju da Bajden ima prednost od 8-10% u odnosu na Trumpa na narodnim izborima širom zemlje. Nacionalne ankete su potpuno nebitne. Samo ankete u cijeloj državi i pobjeda dovoljno malih država da akumuliraju potrebnih 270 elektorskih glasova za preuzimanje predsjednika. A ankete u različitim državama pokazuju da su Tramp i Bajden praktično izjednačeni. Trumpovo zaustavljanje pošte u prebrojavanju glasačkih listića moglo bi dovesti u njegovu korist veći broj država koje se zaokupljaju.
Ovi izbori se ne odnose na povećanje izlaznosti birača. Radi se o nepotpunom prebrojavanju izlaznosti birača u obliku pošte na glasačkim listićima u zamahu državama!
Vrhovni sud SAD kao bedem protiv demokratije
Amerika je krnja demokratija. Nema direktni demokratski oblik predsjedničkih izbora. Ne postoji jedna osoba jedan glas. Nikada nije bilo.
SAD imaju izborni koledž, osnovan 1789. godine, koji je osmišljen da provjeri narodne ustanke 1780-ih nakon završetka Revolucionarnog rata 1783. Pročitajte zapisnik Ustavne konvencije SAD-a. Izborni kolegijum je bio ustupak onima koji su se plašili direktne akcije i glasanja opšte populacije. Nakon završetka revolucionarnog rata 1783. godine, farmeri Yeoma su se svuda podigli protestujući protiv ekonomske depresije 1784-87.
Oni su zauzeli, a u nekim slučajevima čak i preuzeli kontrolu nad svojim državnim zakonodavnim tijelima u znak protesta zbog neplaćenih dugova koje im duguju njihove vlade i povećanja poreza.
Ustav Sjedinjenih Država iz 1789. nastao je kao odgovor na njihove proteste, dizajniran da centralizira vlast u rukama trgovaca sa sjevera i vlasnika južnih plantaža kako bi se spriječile narodne pobune. Nijedna žena ili rob nije mogao glasati bio je jedan od rezultata tog ustava. Drugi nije bio direktni izbor senatora. Drugi je bio izborni koledž, osmišljen da omogući državnim političarima i njihovim izabranim biračima da odrede predsjedništvo. Pravo žena da glasaju, oslobađanje robova i osiguranje njihovog prava glasa, kao i pravo Amerikanaca da direktno biraju senatore, postignuti su masovnim narodnim pokretima koji su mijenjali originalni nedemokratski ustav. Ali izborni kolegijum i dalje ostaje nepromijenjen. Nijedna strana ne želi to mijenjati. I dalje se plaše nekontrolisane volje naroda.
Evo još jedne činjenice koju većina Amerikanaca ne zna za svoj Ustav: nigdje u njemu ne poziva ili ovlašćuje Vrhovni sud SAD-a! Samo da bi Kongres nakon ratifikacije ustava od strane država doneo zakon o nekoj vrsti pravosuđa. Kongres je stvorio sud putem zakona nakon Ustava. Dakle, SKOT je podređen autoritetu Kongresa, kome ljudi zauzvrat povremeno delegiraju svoj konačni suverenitet putem izbora. I vratite to na izborima.
Dakle, Kongres može promijeniti sve što želi u vezi sa Vrhovnim sudom. Može dodavati ili brisati pravde. To može ograničiti njihove mandate na funkciji, ne više doživotno. To može učiniti da sudije služe putem izbora. Može čak i potpuno ukinuti SCOTUS i zamijeniti ga nečim drugim.
Prema tome, Vrhovni sud po Ustavu nije jednak Kongresu. To nije ko-ravnopravna institucija. SCOTUS je namjerno izostavljen od strane tvoraca ustava jer nisu željeli da institucija sudija koje nije direktno birao narod i koji su služili cijeli život ima bilo kakvu moć da negira suverenitet naroda ili Kongresa koji je izabrala. To je ono što su osnivači tvrdili u zapisniku Ustavne konvencije iz 1787. godine!
Još manje je Vrhovni sud dobio ovlasti da presudi da je zakon koji je izglasao Kongres neustavan. Zakonodavstvo koje je usvojio Kongres o stvaranju sudskog sistema nije dalo Vrhovnom sudu ovlasti da negira zakone. To ovlašćenje se naziva 'sudska revizija', odnosno vlast koju je Vrhovni sud uzurpirao za sebe 1803. godine kada je jednostavno preuzeo za sebe moć sudskog nadzora. Ukratko, ovlasti Vrhovnog suda da proglasi zakon neustavnim nije predviđena Ustavom SAD niti usvojena bilo kojim zakonom Kongresa! Stoga je neustavno.
Štaviše, ni Ustav, ni Kongres, ni bilo koja druga institucija nikada nisu dali ovlasti Vrhovnom sudu da interveniše na izborima za predsednika i odlučuje o obustavi prebrojavanja glasova, ili na bilo koji način da prekine prebrojavanje glasova, kako bi favorizovao jednog kandidata za predsjednika nad drugim. Odnosno, tek 2000. godine na Floridi. A sada opet uskoro najvjerovatnije 2020!
Oni koji vjeruju da SCOTUS ima pravo da intervenira na izborima, ili da Vrhovni sud može proglasiti zakon neustavnim, ili čak da je to ravnopravna grana vlasti jednostavno ne poznaju vlastiti Ustav SAD-a. Ili kako je Vrhovni sud uzurpirao i proglasio svoja ovlašćenja 1803.
Uzurpaciju je 1803. godine proglasio tadašnji predsjednik Vrhovnog suda, John Marshall. ko je on bio? Bio je bivši državni sekretar za Johna Adamsa, predsjednika 1797-1800, koji je izgubio izbore 1800. i brzo imenovao Marshalla, svog državnog sekretara, za glavnog sudiju, kako bi pokušao provjeriti novog predsjednika Thomasa Jeffersona, od reformisanja Adamsove korumpirane poslovne vlade dominirala je vlada. Adams je također pokušao složiti niže sudove prije nego što je Jefferson preuzeo dužnost. Zvuči poznato?
Svrha čitavog ovog objašnjenja porekla Vrhovnog suda nije da pruži lekciju iz akademske istorije. Treba istaći da Vrhovni sud SAD nije institucija američke demokratije. To je institucija stvorena poslovnim interesima prije više od dvije stotine godina, čija je primarna svrha provjeriti i spriječiti ostvarivanje direktne demokratije i direktnog glasačkog prava američkog naroda. Upravo to radi već dva vijeka!
Poslednjih godina Vrhovni sud je postao još aktivniji u osujećenju demokratije u Americi.
Godine 2013. SCOTUS je poništio čak i slab zakon o glasačkim pravima iz 1965. godine. Donio je zloglasnu odluku Citizens Uniteda 2010. godine koja je preduzećima i bogatim investitorima dala praktično neograničeno pravo da troše novac za svoje kandidate na izborima, predsjedničkim i svim ostalim! Ona je u više navrata dozvoljavala i podržavala različite napore u represiji birača 'crvenih' država u posljednjih nekoliko godina, uključujući dozvoljavanje konzervativnim i radikalno desnim zakonodavnim tijelima i vladama da izbace stotine hiljada registrovanih birača prije izbora. 'Odabrao' je Georgea W. Busha za predsjednika 2000. I uskoro će učiniti isto - s obzirom na Barettovo odobrenje da se danas pridruži Vrhovnom sudu - za Trumpa 2020. godine.
Američki pokretni državni udar
Čitaoci bi se svega ovoga trebali sjetiti kada sutra pogledaju vijesti, dok Barrett zauzima mjesto u Vrhovnom sudu prije izbora 3. novembra sljedeće sedmice—tj. baš na vrijeme, možda da izvrši 'izbor' drugog predsjednika suprotno glasovima naroda i volji većina američkog naroda!
U Americi je danas u toku pokretni državni udar koji predvodi Trump i radikalni ekonomski i politički interesi koji ga podržavaju.
A Vrhovni sud SAD-a, koji je sada čvrsto u svom taboru s imenovanjem Barretta, mogao bi se pokazati kao jedno od njegovih osnovnih oruđa u izvođenju tog državnog udara.
Dobar dio američkog naroda će se bez sumnje oduprijeti, pokrećući ulične proteste i demonstracije, kontrademonstracije s povezanim nasiljem i period velike političke nestabilnosti u Americi u narednim mjesecima koji možda nije viđen od 1850-ih. Ta nestabilnost će pogoršati rastuću ekonomsku i zdravstvenu krizu Covid-19, koja se već međusobno pogoršava. Dvostruka ekonomsko-zdravstvena kriza mogla bi tako uskoro postati 'trostruka' kriza: ekonomska, zdravstvena i politička.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati