Izvor: The Guardian
Argentina postala je najveća latinoamerička država koja je legalizirala abortus nakon što je njen Senat odobrio historijsku promjenu zakona sa 38 glasova za, 29 protiv, uz jedan uzdržan.
Ushićeni aktivisti za izbor koji su bdjeli ispred neoklasične kongresne palače u Buenos Airesu izbili su u slavlje jer je rezultat objavljen u srijedu nešto poslije 4 sata ujutro.
Žene su vrištale od oduševljenja, gurajući svoje prijatelje u čvrste zagrljaje i skačući od ekstaze. Mnogi su plakali suze radosnice. Začula se pobjednička muzika i zeleni dim ispunio je zrak. Na velikom ekranu iznad radosne gomile bljesnula je trijumfalna poruka: „Uspeli smo!“ pisalo je. “ES LEY!” (TO JE ZAKON!).
“Veoma sam emotivna”, rekla je 25-godišnja Melany Marcati, koja je bila među slavljenicima. “Nema riječi koje mogu opisati kako se vaše tijelo osjeća nakon toliko dugog borbe za nešto. Mnogo sam plakala, što nisam očekivala.”
Kampanja Ingrid Beck rekla je: “Borba za prava žena je uvijek naporna, a ovaj put smo se čak morali boriti i s pandemijom, tako da sam presretna ovim rezultatom.”
Predlog zakona kojim se legalizuju prekidi u prvih 14 nedelja trudnoće, je ranije ovog mjeseca odobrio Donji dom Argentine nakon što ga je levičarski predsednik zemlje izneo u Kongres, Alberto Fernandez.
„Siguran, legalan i besplatan abortus sada je zakon… Danas smo bolje društvo“, Fernández proslavljen na Twitteru nakon što je rezultat potvrđen.
Fernandez je ranije rekao da je više od 3,000 žena umrlo kao rezultat nesigurnih, podzemnih pobačaja u Argentini od povratka demokratije 1983. godine.
Ova značajna odluka znači da Argentina postaje tek treća južnoamerička zemlja koja dozvoljava izborne abortuse, pored Urugvaja, koji je dekriminalizirao tu praksu 2012., i Gvajane, gdje je legalan od 1995. godine.
Kuba je legalizovala ovu praksu 1965. godine, dok Meksiko Siti i meksička država Oaksaka takođe dozvoljavaju prekide.
Giselle Carino, argentinska feministička aktivistica, rekla je da vjeruje da će postignuće u domovini pape Franje odjeknuti u cijeloj regiji koja je dom moćnih katoličkih i evangeličkih crkava i nekih od najstrožih zakona o pobačaju na svijetu.
U većini zemalja, kao što je Brazil, abortusi su dozvoljeni samo u izuzetno ograničenim okolnostima kao što su silovanje ili rizik po život majke, dok su u nekima, kao što su Dominikanska Republika i El Salvador, potpuno zabranjeni.
„Osećam se neverovatno ponosno na ono što smo uspeli da postignemo. Ovo je historijski trenutak za zemlju, bez sumnje”, rekao je Carino, čelnik Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo, region zapadne hemisfere.
“To pokazuje kako su, uprkos svim preprekama, promjena i napredak mogući. Argentinke i ono što se trenutno dešava imat će ogroman utjecaj na regiju i svijet”, dodao je Carino, ukazujući na paralelne borbe u Brazilu, Čileu i Kolumbiji.
Kolumbijski aktivisti nedavno su podnijeli peticiju ustavnom sudu da ukloni abortus iz krivičnog zakona zemlje, dok se aktivisti u Čileu nadaju novi ustav može dovesti do proširenja prava žena.
U najmnogoljudnijoj zemlji u regionu, Brazilu, aktivisti čekaju da vrhovni sud donese odluku o pravnom sporu iz 2018. kojim bi se dekriminalizovao abortus u prvim nedeljama trudnoće.
Mariela Belski, izvršna direktorica Amnesty Internationala u Argentini, nazvala je rezultat “inspiracijom za Ameriku”.
“Argentina je poslala snažnu poruku nade cijelom našem kontinentu: da možemo promijeniti kurs protiv kriminalizacije abortusa i protiv tajnih pobačaja, koji predstavljaju ozbiljne rizike po zdravlje i živote miliona ljudi.”
Pobjeda u srijedu rezultat je petogodišnjih masovnih protestnih marševa argentinskog ženskog pokreta, koji su započeli kao Twitter kampanja protiv rodnog nasilja koja je koristila hashtag #NiUnaMenos („Ni jedna manje“ – što znači da više žena nema izgubljenih zbog rodnog nasilja).
Prvi spontani marš dogodio se 3. juna 2015. kao reakcija na ubistvo 14-godišnje Chiare Páez, koja je pronađena zakopana ispod kuće svog dečka nakon što je pretučena na smrt i bila je nekoliko mjeseci trudna.
„Zar nećemo podići glas? UBIJAJU NAS”, radi novinarka Marcela Ojeda tweeted u to vrijeme. Nakon tog poziva na oružje, grupa novinarki počela je tvitati pod hashtagom #NiUnaMenos, što je rezultiralo prvim od mnogo marševa koji je doveo desetine hiljada žena da se okupe na Kongresnom trgu u Buenos Airesu.
Sljedeće godine, Argentinske feministkinje održale su masovni štrajk kao odgovor na silovanje, ubistvo i nabijanje 16-godišnje Lucije Pérez u primorskom gradu Mar del Plata.
Nakon marša #NiUnaMenos 2015. godine, aktivisti za izbore shvatili su da bi borba protiv "femicida" mogla obuhvatiti i zahtjeve za pristup legalnom abortusu.
Usvojili su zeleni šal – koji se nosi kao bandana, marama na glavi ili oko ručnog zgloba – kao simbol svog pokreta, trend koji se brzo proširio na druge zemlje Latinske Amerike, gdje je zelena postala simbol šire borbe za prava žena. .
Taj zeleni šal bio je aluzija na aktivistkinje Majke Plaza de Mayo koje su nosile bijele marame dok su se sukobljavale Opaka argentinska diktatura 1976-83 zbog nestanka njihove djece.
Pro-choice kampanje u početku su vidjeli da su se njihove nade u promjenu srušile u avgustu 2018. kada je Senat, pod pritiskom Katoličke crkve, odbio sličan prijedlog zakona.
Fernandezov izbor sledeće godine doneo novu nadu, jer je obećao da će podržati pritisak na promene. „Kriminalizacijom abortusa ništa nije postignuto“, rekao je on u novembru nakon što je zakon iznio na Kongres.
Govoreći ispred Kongresa u srijedu, 46-godišnja Julieta Cabrera rekla je: “Do posljednjeg trenutka nisam željela vjerovati, ni do posljednjeg glasanja, jer prošli put smo se nadali.” Rekla je da je izašla jer je „abortus nešto što sam iskusila iz prve ruke. Moja generacija i mnogi drugi su prošli kroz to.”
Protivnici zakona, koji su se u blizini okupili uz džinovski model fetusa koji je njihov zaštitni znak, brzo su se razišli nakon što se pojavio rezultat, a jedan čovjek je povremeno uzvikivao riječ "Ubice!" prema strani za izbor.
Karina Marolla, 49-godišnja protivnica zakona, rekla je: „Ono za što je danas glasano je smrtna kazna za najnedužnije. Danas u Argentini ne postoji zakon koji daje smrtnu kaznu za silovatelje ili ubice. Dakle, osjećamo se tužno, blago rečeno.”
Carino je rekao da je politički pomak ulijevo koji je doveo Fernandeza na vlast nesumnjivo potaknuo kampanju za izbor nakon prošlogodišnjeg nazadovanja. Među onima koji su pomogli Fernándezu da osvoji funkciju bilo je mnogo mladih žena koje su učestvovale u #NiUnaMenos protestima i glasale po prvi put.
Carino je rekao da je prava zasluga neumornim ženama Argentine "koje nikada nisu prestale okupirati ulice i društvene mreže - čak ni u pozadini pandemije - i nastavile svoju borbu, bez žurbe, ali bez odmora".
“Ako je nešto napravilo razliku, onda je to ovo.”
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati