Svijet bi još, teoretski, mogao ispuniti svoj cilj održavanja globalnog zagrijavanja ispod 1.5 stepeni Celzijusa, nivo mnogih naučnika uzeti u obzir opasan prag. Realno, malo je vjerovatno da će se to dogoditi.
Dio problema je bio evidentan kod COP27, klimatska konferencija Ujedinjenih naroda u Egiptu.
Dok su se pregovarači zemalja o klimi uspješno borili da „održe 1.5 u životu“ kao globalni cilj u zvanični sporazum, dosegnuto 20. novembra 2022. godine, neke od njihovih zemalja su pregovarale nove ponude fosilnih goriva, dijelom vođen globalnom energetskom krizom. Svako širenje fosilnih goriva – primarnog pokretača klimatskih promjena – čini održavanje zagrijavanja ispod 1.5 C (2.7 Farenhajta) mnogo težim u poređenju s predindustrijskim vremenima.
Pokušaji pregovora o klimi da se sve zemlje pristanu na postepeno ukidanje uglja, nafte, prirodnog plina i svih subvencija za fosilna goriva nisu uspjeli. I zemlje su to učinile malo da ojačaju svoje obaveze kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u protekloj godini.
Bilo je pozitivnih pomaka, uključujući napredak u tehnologiji, pada cijena obnovljive energije i zemlje koje se obavezuju smanjili svoju emisiju metana.
Ali svi znakovi sada upućuju na scenario po kojem će svijet biti prekoračiti granicu od 1.5 C, vjerovatno u velikom iznosu. Svjetska meteorološka organizacija procjenjuje da globalne temperature imaju a 50-50 šanse za dostizanje 1.5C zatopljenja, barem privremeno, u narednih pet godina.
To ne znači da čovječanstvo može jednostavno odustati.
Zašto 1.5 stepeni?
Tokom poslednje četvrtine 20. veka, klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima postalo pitanje opstanka za budućnost života na planeti. Najmanje od 1980-ih, naučni dokazi o globalnom zagrevanju su sve čvršći , a naučnici su uspostavili granice globalnog zagrijavanja koje se ne mogu prekoračiti kako bi se izbjeglo prelazak sa globalne klimatske krize na klimatsku katastrofu planetarnih razmjera.
Tu je konsenzus među klimatskim naučnicima, uključujući i mene, da je 1.5 C globalnog zagrijavanja prag iznad kojeg bi čovječanstvo opasno ometalo klimatski sistem.
Iz rekonstrukcije istorijskih klimatskih zapisa znamo da je u proteklih 12,000 godina život mogao da napreduje na Zemlji na globalnoj godišnjoj prosečnoj temperaturi od oko 14 C (57 F). Kao što se i očekivalo od ponašanja složenog sistema, temperature su varirale, ali se nikada nisu zagrejale za više od oko 1.5 C tokom ovog perioda. relativno stabilan klimatski režim.
Danas, sa svijetom 1.2 C toplije nego predindustrijska vremena, ljudi jesu već doživljava efekte klimatskih promjena na više lokacija, više oblika i na višim frekvencijama i amplitudama.
Projekcije klimatskih modela to jasno pokazuju zagrevanje iza 1.5 C će dramatično povećati rizik ekstremnih vremenskih događaja, češćih šumskih požara većeg intenziteta, porasta nivoa mora i promjena u obrascima poplava i suša sa implikacijama na kolaps sistema hrane, između ostalih štetnih uticaja. I može biti naglim prelazima, čiji će utjecaji rezultirati velikim izazovima od lokalnih do globalnih razmjera.
Oštra smanjenja i negativne emisije
Ispunjavanje cilja od 1.5 u ovom trenutku će zahtijevaju nagla smanjenja u emisiji ugljičnog dioksida, ali to samo po sebi nije dovoljno. To će također zahtijevaju "negativnu emisiju" kako bi se smanjila koncentracija ugljičnog dioksida koju su ljudske aktivnosti već unijele u atmosferu.
Ugljični dioksid se zadržava u atmosferi decenijama do stoljećima, tako da samo zaustavljanje emisija ne zaustavlja njegov učinak zagrijavanja. Postoji tehnologija koja može izvući ugljični dioksid iz zraka i zaključati ga. Još uvijek djeluje samo u vrlo malom obimu, ali korporativni ugovori su poput Microsoftova 10-godišnja obaveza da će platiti uklanjanje ugljika može pomoći da se poveća.
Izvještaj Međuvladine komisije za klimatske promjene iz 2018. utvrdio je da ispunjavanje cilja od 1.5 C zahtevalo bi rezanje emisija ugljičnog dioksida za 50% globalno do 2030. godine – plus značajna negativne emisije iz tehnologije i prirodnih izvora do 2050. godine do oko polovine današnjih emisija.
Možemo li još zadržati zagrijavanje na 1.5 C?
S obzirom da je Pariski klimatski sporazum potpisan 2015. godine, zemlje su postigle određeni napredak u svom obećava smanjenje emisija, ali tempom koji je presporo da bi se zagrijao ispod 1.5 C. Ugljični dioksid emisije i dalje rastu, kao i ugljični dioksid koncentracije u atmosferi.
Nedavni izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za okoliš ističe nedostatke. Svijet je na putu da proizvede 58 gigatona emisija stakleničkih plinova ekvivalentnih ugljičnom dioksidu u 2030. – više od dva puta u odnosu na to što bi trebalo biti za put do 1.5 C. Rezultat bi bio prosječno povećanje globalne temperature od 2.7 C (4.9 F) u ovom veku, skoro udvostručio cilj od 1.5 C.
S obzirom na jaz između stvarnih obaveza zemalja i smanjenja emisija potrebnih za održavanje temperature na 1.5 C, čini se praktično nemoguće ostati unutar cilja od 1.5 C.
Globalne emisije nisu blizu platoa, a s količinom ugljičnog dioksida koja je već u atmosferi, vrlo je vjerovatno da će svijet dostići nivo zagrijavanja od 1.5 C u narednih pet do 10 godina.
Koliko će prekoračenje biti veliko i koliko dugo će postojati, kritično zavisi od toga ubrzanje smanjenja emisija i povećanje rješenja za negativne emisije, uključujući tehnologiju hvatanja ugljika.
U ovom trenutku, ništa osim izvanrednih i neviđenih napora da se smanji emisija će spasiti cilj od 1.5 C. Mi znati šta se može učiniti – pitanje je da li su ljudi spremni za radikalnu i trenutnu promjenu akcija koje dovode do klimatskih promjena, prije svega transformacije od energetskog sistema baziranog na fosilnim gorivima.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati