Većina od 1,000 stranih vojnih baza na planeti pripada Sjedinjenim Državama, koje imaju 737 u različitim zemljama (bez tajnih baza)
'“ Lina CahuasquÃ, aktivistica Ekvadorske koalicije bez baza
Quito – Međunarodna mreža za ukidanje stranih vojnih baza stvorena je na konferenciji na kojoj je učestvovalo preko 1,000 aktivista i stručnjaka iz 30 zemalja, koja je otvorena u ponedjeljak u glavnom gradu Ekvadora. Mreža bez baza će koordinirati strategije djelovanja protiv više od 1,000 vojnih baza širom svijeta.
Lina CahuasquÃ, aktivistica Ekvadorske koalicije bez baza, rekla je za IPS da će mreža bez baza biti 'pluralni, demokratski prostor, povezan s permanentnom borbom društvenih organizacija za sistem bez vojske koji se zasniva na poštovanju, jednakosti, pravda i kultura mira.'
Prva međunarodna konferencija te vrste nastavit će se do petka, a analizirat će utjecaj stranih vojnih baza i borbe lokalnog stanovništva protiv njihovog postojanja.
Sesije prvog dana bile su posvećene razmjeni iskustava iz svake zemlje. Također će biti planirane zajedničke strategije djelovanja, a u četvrtak, na Međunarodni dan žena, karavan 'Žene za mir' će otputovati iz Kita do zapadne luke Manta, gdje se nalazi najveća američka baza u Južnoj Americi.
Završnog dana konferencije održat će se kulturni festivali u Kitu i Manti, a pokrenut će se i svjetska kampanja solidarnosti koja poziva na definitivno zatvaranje baze Manta.
Cahuasquà je rekao da većina od 1,000 stranih vojnih baza na planeti pripada Sjedinjenim Državama, koje imaju 737 u različitim zemljama. Drugi pripadaju Rusiji, Kini, Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji.
'I to ne uključuje tajne vojne baze, poput četiri kojima upravljaju SAD u Iraku', rekla je.
'Ali Sjedinjene Države nemaju baze samo u zemljama u razvoju. Ima 81 bazu u Njemačkoj i 37 u Japanu', dodala je. U Latinskoj Americi i na Karibima postoji 17 američkih vojnih baza koje se nalaze u Kolumbiji, Peruu, El Salvadoru, Arubi, Curaçaou, Hondurasu, Ekvadoru i Guantanamo Bayu na Kubi, istakla je ona.
Wilbert van der Zeijden, iz Transnacionalnog instituta u Holandiji, rekao je da želi da sastanak podstakne "široku globalnu kampanju" protiv stranog vojnog prisustva i baza širom svijeta.
'Ako ne možemo zatvoriti sve baze, možda ćemo barem moći oslabiti američku vojnu mrežu koja im omogućava da napadaju kada i gdje žele', rekao je.
Corazón Fabros Valdez, sa Filipina, je u Međunarodnom organizacionom odboru konferencije. Ona je rekla da se nada da će sastanak u Ekvadoru konsolidirati svjetsku podršku pokretu za zatvaranje baze Manta i ojačati odlučnost vlade da raskine zakup u decembru 2009. godine, kada ističe.
'Vidjeli smo važnost međunarodne solidarnosti za postizanje uspjeha tokom borbe protiv američkih baza na Filipinima', rekla je ona.
'Filipini su imali američke vojne baze više od 100 godina, koje su korištene protiv Vijetnama i drugih nacija. Neki od najgorih efekata su kršenja ljudskih prava i demokratije', rekao je Fabros Valdez.
Novi predsjednik Ekvadora Rafael Correa već je najavio da neće produžiti zakup baze Manta. Glasnogovornici administracije Georgea W. Busha nagovijestili su da bi Sjedinjene Države željele nastaviti koristiti objekte do 2012. godine.
Manta je glavna luka Ekvadora, smještena na Tihom okeanu 260 kilometara od Kita.
Herbert Docena, istraživač s fokusom na globalni jug na Filipinima, također je rekao da se nada da će konferencija poslati vrlo jasnu poruku da ljudi širom svijeta ne žele strane vojne baze.
'Pored političke deklaracije, želimo uspostaviti Mrežu bez baza širom svijeta i povećati njenu dinamiku, kako bi se upustila u srednjoročne i dugoročne projekte', rekao je Docena za IPS.
'Sjedinjene Države su podržale Ferdinanda Markosa (1965-1986) s prevelikim sumama novca u zamjenu za održavanje svojih baza na Filipinima. Bez njihove podrške Markosu, nikada ne bismo imali tako dugu diktaturu', rekao je.
'Tek nakon što su baze zatvorene 1992. godine shvatili smo koliko su zagađenja izazvale', rekao je.
Još jedan učesnik konferencije je američka pacifistkinja Cindy Sheehan, majka Casey Sheehana, vojnika ubijenog u Iraku. Ona je tu da ispriča svoju priču i pridruži se karavanu Žena za mir.
Cahuasquà je govorio o američkoj bazi u Viequesu u Portoriku, kao o primjeru negativnih posljedica vojnih baza. "Ovo područje je bilo kontaminirano teškim metalima, hemikalijama, pa čak i nuklearnim otpadom poput osiromašenog uranijuma, sa štetnim efektima na vodu, ljude i okoliš općenito", rekla je.
Mnoge baze se reklamiraju kao centri za saradnju i razmjenu, ali su opremljene visokotehnološkom komunikacijskom opremom i koriste se za špijunažu, kao na Novom Zelandu.
Aktivisti su razgovarali o dostignućima svoje dosadašnje borbe, uključujući slučaj Italije, gdje je više od 100,000 ljudi izašlo na ulice kako bi demonstrirali da neće prihvatiti kršenje svog nacionalnog suvereniteta.
Drugi primjer je mirna pobuna portorikanskog naroda kako bi se osiguralo zatvaranje baze Vieques, nakon 60 godina vojnog prisustva SAD-a.
Ekvador je odbio prijedlog SAD-a da uspostavi još jednu vojnu bazu na ostrvu Baltra, na Galapagosu. Panama je izbacila američku mornaricu, a Urugvaj, Argentina i Brazil su posljednjih godina prestali da učestvuju u zajedničkim pomorskim manevrima sa Sjedinjenim Državama.
„Inspirisani smo stavom ekvadorske vlade o zatvaranju baze Manta, ali smo takođe zabrinuti zbog pritiska koji Sjedinjene Države vrše na ovu zemlju da zadrži bazu“, rekao je CahuasquÃ.
Zastupnici iz Brazila, Venecuele i evropskih zemalja učestvuju na konferenciji zajedno sa aktivistima, kao i generalni sekretar Svjetskog vijeća za mir, član Evropskog parlamenta Tobias Pflueger i meksička istraživačica Ana Esther Ceceña.
Među govornicima su Kyle Kajihiro, nepokolebljivi branilac prava domorodaca Havaja, ekološke pravde i demilitarizacije, i Andres Thomas, član američke organizacije Democracy Now. (KRAJ/2007)
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati