ELEFTHEROTYPIA je glavni grčki dnevni list (obično prvi ili drugi
u opticaju). Naslov je spoj od ELEFTHEROS (besplatno) i TYPOS (štampa), a ipak
moderno grčko značenje naziva nije Slobodna štampa već Sloboda štampe. mislim da
ZNeterima bi bilo zanimljivo da se s vremena na vrijeme predam ZNetu
Komentari, vijesti itd. preuzeti iz ovih ili drugih glavnih grčkih ili evropskih novina. Evo
je prvi:
Nedavno je ovaj rad, u kontekstu serije članaka o
povijest posljednjih 1,000 godina, imao je članak o otkriću Amerike od strane Kolumba;
uobičajene enciklopedijske stvari, ali s dubljom analizom posljedica
otkriće. U seriju je uključeno i objavljivanje odgovora istaknutih ličnosti na
pitanja koja postavlja list o različitim istorijskim događajima.
Sljedeće pitanje: „Kakav bi svijet bio da
Kolumbo nije otkrio Ameriku?", postavljeno je Nicholasu Burnsu, bivšem Clntonu
glasnogovornik i sada američki ambasador u Grčkoj.
Evo njegovog odgovora:
– „Da nije bilo Amerike, ne bi bilo ni utočišta
za milione Evropljana, i za moje irske bake i dede, koji su tražili slobodu i
sigurnost u opasnom i netolerantnom svijetu. Tomasa Džefersona ne bi bilo
tvrde, kroz Deklaraciju o nezavisnosti, prava muškaraca i žena protiv
apsolutni vladari i da se usude izjaviti da su ljudi jednaki. Ne bi bilo
philhellenes (prijatelji Grka, moja zagrada) da se bore uz grčki narod
u njihovoj borbi za nezavisnost od Osmanskog carstva.
– Bez Amerike, kako bi Evropa izbjegla tiraniju i tiraniju
nasilje dva krvava rata koja su obeležila naš vek? Što bi se vojnici borili i umirali
u Francuskoj, Italiji, Nemačkoj i Grčkoj za oslobođenje i nezavisnost
Evropljani? Bez Amerike ne bi bilo Džordža Maršala koji bi pomogao u obnovi Evrope
nakon razornog rata.
– Da nema Amerike, ko bi pomogao oslobođenim Evropljanima
boriti se i pobijediti u hladnom ratu? Nijedan Martin Luther King nas ne bi naveo da sanjamo o novom i
pravedniji svijet.
– Bez Amerike, ne bi bilo Kipa slobode koji bi se osvetlio
umorni od zemlje na putu ka slobodi. Graham Bell ne bi mogao izmisliti
telefon, niti Tomas Edison da izmisli električno svjetlo, niti Nil Armstrong da uzme
prvi gigantski korak za čovječanstvo na površini tog mjeseca, niti Hubble Space
Teleskop za gledanje u nebo.
– Da nije bilo Amerike, ne možemo biti sigurni da ni u nekoj drugoj
dijelu svijeta pojavio bi se Emerson i njegovo 'samopouzdanje' ili da
briljantna inspiracija Poea i Melvillea manifestovala bi se u drugačijem
klima.
– Da li bi bez Amerike bilo džeza, bluza ili rokenrola,
hip hop ili rep muzika? Da li bi bilo moguće stvoriti Hollywood u Francuskoj ili CNN u?
Britaniju? Da li bi izmišljen internet, koji je promijenio naše živote, ili dječja paraliza
vakcina?
– Svet bez Amerike bio bi kao muzika bez Frenka Sinatre,
kao Drugi svjetski rat bez Georgea Pattona i kao kino bez Stevena Spielberga."
(Naglasak u originalu)
Komentar lista je bio: „Odgovor (ambasadora) je bio
zanimljivo - samo Amerikanac bi to mogao tako izraziti." Sarkazam nije bio previše suptilan.
Međutim, ostavljajući po strani prilično pojednostavljenu generalizaciju rada u vezi s
Amerikanci (Grci su na vrhu ljestvice po patriotizmu i po precima
obožavanje), ima još dosta stvari koje bi se mogle reći o odgovoru gospodina Burnsa.
Počnimo sa činjenicama. Da li je Evropa "pobjegla" od
"nasilje dva krvava rata"? Vrlo očigledan odgovor je da jeste
Amerika koja je pobjegla od nasilja itd. Jedini Amerikanci koji nisu izbjegli nasilje (do
Amerikanci, na američkom tlu) bili su crni vojnici koji su se vraćali iz Prvog svjetskog rata.
Nijedan američki vojnik nije se borio ili umro „u Grčkoj za
oslobođenje itd" tokom ratova. Što se tiče Drugog svetskog rata verovatno jedini poznati Amerikanac
vojnik u Grčkoj bio je Costa G. Couvaras, američki obavještajac iz OSS-a
(rodonačelnik CIA-e), koji je "radio sa grčkim pokretom otpora"
protiv nacista i "prijavio tu akciju američkoj vladi". Poslije rata
Couvaras je “doživio progon od strane FBI-a i CIA-e kada se vratio u Sjedinjene Države
državama i pokušao obavijestiti američki narod o tome šta se zaista događa
Grčka." Ono što se dešavalo u Grčkoj je da je "EAM-ELAS, koji je bio
srce otpora, postala antinacionalna zavera komunizma i panslavizma.
Churchill i Truman i njihovi marionetski političari i pisari u Grčkoj su isprali mozak
čitava generacija jednako temeljito kao što su Hitler i Gebels isprali mozak
generacije u Njemačkoj." Također, ono što nije nadaleko poznato je da su britanske trupe
koji je slomio grčki otpor, nekoliko sedmica nakon što su nacisti (!) napustili Grčku
prevezen u Grčku u američkim avionima pod komandom Pattona ili Eisenhowera, koji
zna.
Takmičarsko-sportski stav Ambasadora je neverovatan. TO JE
podsjeća na "patriotsko" prepisivanje enciklopedija od strane Sovjeta
dokazati da su sve otkrili ili izmislili Rusi. Uzmimo za primjer
činjenica da je Edison "izumio elsctric svjetlo" jednostavno kao tehnološko
primjena Faradejevih naučnih otkrića u elektricitetu. Po logici
Ambasador NASA je bio dovoljno "nepatriotski" da ignoriše Franka Sinatru i umjesto toga
poslao disk sa Bahovom muzikom odštampanom na njemu u galaksije tamo.
Zašto se g. Burns trudi da to bolje predstavi
"nerealan" pogled na Ameriku i svijet? Čak i kad bi ove stvari bile
internalizovan od osnovne škole, odrasla osoba ima trenutke racionalnosti, ma koliko retke,
zbog toga bi se osećao neprijatno kada bi iznosio takve stavove. Tvrdnja koju ima
imati posao da bi prehranio svoju porodicu je legitimno, ali ne baš
"uvjeravanje."
Konačno, ne može se izbjeći iskušenje da zamislimo ambasadora
dovršavajući svoju listu američkih dostignuća izjavom: „Bez Amerike
(ili Ukrajine, kad smo već kod toga), ne bi bilo Noama Čomskog za svijet!"
Koji je, inače, u svojoj 501. godini dao sasvim "potpun" odgovor na pitanje
izneo ambasadoru o Kolumbu i otkriću Amerike.
(1) ELEFTEROTIPIJA od nedjelje, 24. januara 1999., str.18
(2) Couvaras, G. Costa, Foto album grčkog otpora, Wire
Press, San
Francisco, 1978, str.9
(3) Ibid, str.8
(4) Ibid, str.7
----------
Nikos Raptis je autor knjige „Let Us Talk about Earthquqkes.
Poplave i... tramvaj" i "Noćna mora nuklearnih bombi". On, također
preveo na grčki i objavio "Godina 501" Noama Čomskog i
"Preispitivanje Camelota." Živi u Atini, Grčka.