Smanjenje veličine kanadskih oružanih snaga trebao bi biti prioritet za one od nas koji žele mirniji svijet. Takođe bi trebalo da bude prioritet za svakoga ko se brine za životnu sredinu.
Utjecaj kanadske vojske na okoliš rijetko se dovodi u pitanje uprkos činjenici da proizvodnja tenkova ili borbenih aviona troši značajne količine energije i uzrokuje mnoge otpadne proizvode. Jednom izgrađeni, avioni, tenkovi i mornarički brodovi gutaju benzin čak i ako se rijetko koriste izvan vježbi. Iz tog razloga, Ministarstvo nacionalne odbrane (DND) emituje više gasova staklene bašte od bilo koje druge federalne vladine agencije.
Vojno zagađenje doseže najviše oblake i dno okeanskog dna. Prema smjernicama mornarice, kanadskim podmornicama je dozvoljeno da bacaju zauljenu kaljužnu vodu u more. Slično, pomorskim fregatama je dozvoljeno da koriste okean kao kantu za smeće. U septembru 2007. Globe and Mail je otkrio promjene u politici mornarice koje dozvoljavaju brodovima da bacaju otpad od hrane u arktičko more. S obzirom na to u kojoj mjeri militarizam doprinosi globalnom zatopljenju, ironično je da je promjena politike djelimično potaknuta porastom temperatura na sjeveru koje otežavaju skladištenje otpada na brodovima.
Čak i nakon što više ne rade, pomorski brodovi nastavljaju da zagađuju okean. U aprilu 2007. američke i kanadske topovnjače (kao i borbeni avioni) uklonili su HMCS Huron 100 km od zapadne obale ostrva Vancouver. Zvanično, način zbrinjavanja je bio naveden kao "ispaljivanje mornaričkim projektilima sea sparrow, avionskim mitraljezima i mornaričkim topovima (uključujući torpeda MK48)". HMCS Huron je potopljen 2 km do dna okeana. Kao odgovor, Jennifer Lash, iz grupe Living Oceans, požalila se da vojska "tretira okean kao deponiju smeća... Niko ni ne zna kakav morski život ima tamo dole."
Ekosistemi širom zemlje oštećeni su vojnom obukom. Jedva spominjan u medijima, u julu je ministar odbrane Peter McKay najavio ogromnih 300 miliona dolara sredstava za čišćenje kontaminacije u zračnoj bazi u Labradoru.
Vladini dosijei pokazuju da postoje 92 podvodna mjesta u Kanadi potencijalno natovarena neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Skoro pola veka, vojska je tukla Lac Saint-Pierre, u blizini Trois-Rivières Québec, granatama veličine čak 155 milimetara (veličine klade). DND priznaje da je više od 300,000 projektila testirano u Lac Saint-Pierre i da održavaju "zonu opreza" tijekom cijele godine na jezeru jer se procjenjuje da se na dnu jezera nalazi oko 5000 živih granata.
Prve nacije su definitivno nosile nesrazmjeran udio u ekološkom otisku vojske. Prema Zakonu o ratnim mjerama, vojska je često otimala i potom uništavala domovinu. Brian Lloyd, bivši stručnjak za uklanjanje bombi britanske vojske koji čisti kanadske lokacije, rekao je za New York Times: "U Kanadi se vojska ponašala kao div, koristeći indijsku zemlju kao stepenice širom zemlje. Naći ćete indijsku naciju, i nađete kontaminaciju dometa."
Nacija Tsuu T'ina, blizu Kalgarija, bila je zatrpana oružjem (kao što su rakete vazduh-zemlja, granate haubica punjenih gelerima od 60 funti i eksplozivne minobacačke granate) korišćenim tokom Burskog rata, Prvog svetskog rata, svetskog rata II i Korejski rat. Ali vojska je polovično pokušala da počisti svoj nered. Na početku ove decenije, član zajednice Tsuu T'ina, Samuel Simon, požalio se: „1981. godine vojska je imala 1,000 vojnika ovdje 16 dana. Ovjerili su da je zemlja očišćena od eksploziva, a zatim je bacila natrag na naciju. Otkako je vojska proglasila zemlju očišćenom, izvukli smo milion komada ubojnih sredstava, istrošenih metaka, bojevih metaka."
Bilo je ograničeno ispitivanje ekološkog otiska kanadske vojske. Ironično, guglajući ovu temu uglavnom se pojavljuju članci o vojsci koja štiti životnu sredinu. Vojne izjave, na primjer, opisuju ulogu mornarice u obrani energetskih platformi na moru od mogućeg napada i rezultirajuće ekološke štete. Nisu samo vojni zvaničnici ti koji racionaliziraju kanadski militarizam iz ekološke perspektive. U septembru 2006. vođa NDP-a Jack Layton pozvao je vladu da pomjeri fokus vojske sa Afganistana na zaustavljanje stranih ribarskih brodova "kraj naše obale koji ulaze i uništavaju ekosisteme".
Proširenje vojnog budžeta, kao što su to učinile vlade Martina i Harpera, povećava izglede da će Kanada biti u stalnom ratu. Da ovo nije dovoljno loše, militarizam šteti i našoj okolini.
Ovaj se članak prvobitno pojavio u Canadian Dimension. Yves Engler je autor Crne knjige kanadske vanjske politike i drugih knjiga. Dostupno ovdje: http://blackbook.foreignpolicy.ca/
1 komentar
Pingback: Gdje je odgovor ljevice na povećanje vojne potrošnje liberala? | News Maritimes